Poslije izbora parcele, kao prva mjera dolazi priprema zemljišta. Mada ribizla ima plitak korijenov sistem, što se stalno ističe, kao osnovna mjera pripreme dolazi duboko oranje na dubini od oko 40-50 cm. Oranje treba izvesti znatno ranije prije sađenja. Ranijom obradom, zemljište se bolje pripremi, dobija bolju strukturu pod dejstvom sunca, vjetra, kiše.
Prije oranja, preporučuje se rasturanje stajnjaka po cijeloj površini. Ukoliko nema dovoljno stajnjaka, bolje je ekonomisati i dubriti stajnjakom u jamiće. Dubokim oranjem se postiže dublje ožiljavanje posađenih sadnica. Unošenje stajnjaka pomaže intenzivniji porast mladih sadnica u prvim godinama gajenja. Ukoliko smo stajnjak rasturili po cijeloj površini, dobićemo bolje uslove za gajenje uzrodica u međuredu, kao na primjer krompira.
Ukoliko se na odabranoj parceli nalazi dosta kamena, njega bi trebalo iznijeti na krajeve ili mede parcele, mada važi pravilo: izbjegavati parcele sa dosta kamena.
Pročitajte: Razmnožavanje crne ribizle nagrtanjem
Kada se sadi ribizla
Sve sorte ribizla mogu se saditi kako u jesen tako i u proljeće.
Jesenja sadnja se preporučuje iz više razloga:
- zemljište se bolje sliježe oko korijenovog sistema, a same sadnice počinju ranije svoj aktivan život, što se vidi po zarastanju rana i obrazovanju mladih žilica;
- biljke posađene u jesen pokazuju bujnije razviće u prvoj godini gajenja
nego one posađene u proljeće.
Za ranije stupanje na rod je od posebne važnosti bujnije razviće biljki, naročito prve godine. Proljetnju sadnju izvodimo samo u slučajevima kada nije moguće izvesti jesenju. U ovakvim situacijama treba nastojati da se sađenje obavi što ranije, upravo čim vremenske prilike to dozvole. Ribizla se sadi po po hladnom vremenu, kada je napolju temperatura ispod nule, jer je korenov sistem osjetljiv na niske temperature.
Kakav sadni materijal treba kupovati i saditi
Kao i kod ostalih voćnih vrsta, za podizanje zasada ribizli treba kupovati kvalitetne i zdrave sadnice. Od kvaliteta sadnica zavisi i uspeh sađenja, prinosi i vek zasada. Iz ovih razloga već u rasadniku treba pristupiti gajenju i izboru sadnica.
Za sađenje mogu se koristiti dobro razvijene jednogodišnje i dvogodišnje sadnice. Zbog veće potražnje sadnog materijala, u našoj zemlji koriste se više jednogodišnje sadnice. Praktično, naši proizvođači ne dolaze u situaciju da im sadnice u rasadniku provedu dvije godine.
Dobra sadnica treba da ima dobro razvijen korijenov sistem, sa najmanje tri dobro razvijene žile dužine oko 20 cm. Nadzemni dio sadnice treba da ima bar jednu, a poželjno je dvije ili tri razvijene grane dužine oko 40 cm, pa i više.
Zdrave sadnice bez insekata i bolesti su garantija uspjeha gajenja.
Priprema sadnica za sađenje
Priprema sadnica za sađenje počinje od momenta prispeća iz rasadnika. U transportu sadnica treba korenov sistem potpuno zaštititi od isušivanja, od vjetra, sunca i mraza.
Ukoliko nismo u stanju da prispele sadnice odmah zasadimo, obavezno ih treba utrapiti.
Ukoliko sađenje možemo narednog dana izvesti, sadnice se mogu skloniti u zaklon od mraza i vjetra i pokriti vlažnom slamom, ili nekim drugim pokrovnim materijalom. Ukoliko je sađenje iz nekog razloga odloženo za duže vrijeme, obavezno treba utrapiti sadnice.
Za trapljenje se kopa šanac dubine oko 35-40 cm, u koji se sadnice vertikalno ređaju. Ukoliko su sadnice dopremljene u snopovima, snopove treba razvezati jer ćemo tako bolje rasporediti sadnice, a i zemlja se bolje slaže oko sadnica. Pokrivanje korijena se izvodi sitnom zemljom. Zemlja se malo nagazi. Sadnice se pokriju preko osnove grana.
Ukoliko bi oko žila ostalo šupljina, moglo bi doći do sušenja žila. Pokrivanjem korijenovog vrata i žila sadnice štitimo od mraza i sušenja. Sadnice pred sadenje treba posebno pripremiti. Ovo je vrlo važna i obavezna operacija, a ne traži posebnu stručnost.
Prije svega, treba pregledati korijenov sistem i udaljiti sve polomljene žile kao i suve. Ostale žile treba skratiti za 1/4-1/3, ovo je samo osvježavanje presjeka radi aktiviranja korijenovog sistema.
Nadzemni dio treba takođe skratiti na dva okca. Ako sadnica ima dvije-tri grane, onda se obično grane orezuju na po 2 vidljiva okca. Ovakvom rezidbom se uspostavlja ravnoteža između skraćenog korijenovog sistema i nadzemnog dijela. Oštrom rezidbom podstiče se bujnije razviće ljetorasta koji će predstavljati prve skeletne grane.
Neposredno pred sadđnje, sadnice treba potapati u smješu balege i zemlje. Vlažan sloj ove kaše nalepljen na žile štiti žile od isušivanja i održava vlagu do pojave mladih žilica.
Pročitajte: Ljuske od krompira za bogat rod ribizle
Razmak
Prije odluke o rastojanju valja voditi računa o nekim momentima od kojih ono zavisi. Bujnost je važan faktor. Bujnije sorte treba saditi na većem rastojanju, a manje bujne na manjem. Međuredno rastojanje treba da je toliko da omogućava međurednu mehanizovanu obradu. Nagib i položaj odabrane parcele takođe utiču na određivanje rastojanja. No, pored svega treba voditi računa da međuredno rastojanje ne bude malo. Pri povoljnom rastojanju
žbunovi se bolje razvijaju. Posljednjih godina, u zemljama gdje je rješeno pitanje mehanizovane berbe, rastojanje u redu je relativno malo i iznosi oko 80-100 cm, tako se dobija kontinuiran rodni zid.
Po hektaru se povećava broj biljaka što prohod mašine za berbu čini ekonomičnijom. U principu ne preporučuje se manje međuredno rastojanje od 2 m, a ni veće od 3 m. Na malim parcelama okućnica rastojanje može biti i manje. Kao najpovoljnije rastojanje preporučuje se razmak 3 x 1,5 m. Ovo znači 3 m između redova, a u redu 1,5 m između biljaka.
Ukoliko se ribizla uzgaja na većim površinama, preporučuje se da svaki četvrti međured treba proširiti za 1 m. Ovako proširenim razmakom poboljšali bi se uslovi za prohod traktora sa priključcima za mehanizovanu obradu, zaštitu i berbu. I dubrivo, upravo stajnjak, bi se lakše raznosio. Pored razmaka 3×1,5, ribizle se često sade i na razmacima 2,5×1,5 ili 2×1,5 m.
Ukoliko se radi o zasadu za proizvodnju reznica, preporučuje se manji razmak.
Razmjeravanje
Prije sađenja, ili još bolje prije nego što pripremimo sadnice, neophodno je izvršiti razmjeravanje parcele na određeno rastojanje. Pri razmjeravanju svako mjesto se obilježi kočićima ili debljim prutićima.
Broj žbunova po hektaru u zavisnosti od rastojanja:
2,4 x 1 4166 žbunova
2,4 x 1,2 3472 žbunova
2,8 x 1 3571 žbunova
2,8 x 1,2 2976 žbunova
3,0 x 1,2 2777 žbunova
3,0 x 1,5 2222 žbunova
Ribizla – sađenje
Pripremljene, orezane i, u smješu balege i zemlje, potopljene sadnice stavljamo u iskopane jamiće. Jamiće kopamo motikom ukoliko je zemljište dobro pripremljeno i trošno, ili ašovom – ako je nešto teže za rad.
Dubina iskopanih jamića treba da je tolika da stanu sadnice na onu dubinu na kojoj su gajene u rasadniku i još nešto više kako bi izazvali naknadno formiranje žila iz korijenovog vrata. Iz zagrnute osnove grana izbijaju nove žile, a izdanci koji se naknadno obrazuju biće sasvim pri zemlji.
Samo sađenje je najbolje izvoditi sa dva radnika, gdje će jedan držati sadnicu i blago nagaziti zemlju oko nje. Pri postavljanju sadnice treba voditi računa da je korijenov sistem pravilno raspoređen. Ukoliko imamo dobrog zgorelog stajnjaka, ili kvalitetnog komposta, preporučuje se da ga izmiješamo sa zemljom te da na taj način korijenovom sistemu približimo đubrivo. Efekat ovakvog đubrenja će se brzo primjetiti. Nove grane će biti bujnije i prije će biljke stupiti na rod.
Poslije sađenja preporučuje se prihranjivanje mineralnim dubrivima u količini od 100-200 kg i to ne cijelom površinom već samo oko biljaka.
Koji sistem treba izabrati
Sađenje se najčešće izvodi po sistemu pravougaonika. Ovo uslovljava i napred pomenuto rastojanje. Pri pravougaonom sistemu gajenja stvara se gušći red biljaka. U ovom sistemu nije moguća obrada biljaka u redu, ali je zato međuredni prostor obično dobro obraden. Dobrom obradom može se direktno uticati na produženje vijeka zasada.
Ima praktičara koji daju prednost kvadratnom sistemu gajenja. Po ovom sistemu isti je razmak između biljki u redu i u međuredu. Po ovom sistemu moguća je obrada biljki sa svih strana. Inače, po kvadratnom sistemu biljke su obično rede i manji je sklop, a samim tim i ukupni prinosi po hektaru. Pri nabavci sadnog materijala uvijek treba kupiti nešto više sadnica da bi imali za popunjavanje ili rezervu u slučaju da nam neka sadnica nastrada u
transportu ili pri manipulisanju.
