Grašak se uspješno uzgaja u uslovima umjerene i vlažne klime. Optimalna temperatura za razvoj iznosi 18ºC. Niče već kod temperature 4-6 ºC, a idealna temperatura za nicanje je 15-16ºC. Mlade biljke podnose temperature i do -6 ºC. Za rast treba sunčanu poziciju i ne uspijeva u hladu. Tokom uzgoja visoke temperature štetno utiču tako što umanjuju urod zrna.
Za sjetvu graška potrebno je odabrati lokalitete koji su osvijetljeni te izbjegavati sjetvu na terenima gdje se zadržava voda. Tlo treba biti rahlo, prozračno i dobro nađubreno. Azotna đubriva upotrebljavaju se u manjim količinama i to samo radi osiguranja biljke azotom u prvim fazama razvoja. Kasnije one same usvajaju atmosferski azot te na taj način podmiruju svoje potrebe.
Pročitajte: DESET PRAVILA ZA SJETVU GRAŠKA: Posijati do sredine marta
Kada i kako se sije grašak?
Grašak se najčešće sije početkom aprila. Sjetva u Hercegovini je dosta ranija, najčešće započinje već sredinom februara, ako vremenske prilike to dopuštaju. Sjetva se obavlja u redove razmaka 15 cm do 20 cm i 5 cm do 6 cm u redu.
Za jedan dulum potrebno je od 12 kg do 20 kg sjemena. Ova količina sjemena zavisi od vrema sjetve i krupnoće sjemena.
Najbolje ga je posijati poslije kiše jer mu je potrebno dosta vlage da sjeme nabubri i počne klijati i nicati. Ako je tlo suvo onda se sjeme, prije sjetve, može potopiti u vodu dan ili dva te nakon toga obaviti sjetvu. Graškov korijen je vretenast, dobro razgranat i prodire duboko u tlo.
Zanimljivo je napomenuti da graškov korijen prodire u tlo do dubine 1,5. Visina stabla zavisi od sorte, a može biti od 30 cm do 200 cm. Kad malo poraste, oko podnožja biljke nagrne se malo zemlje jer to biljku čini stabilnijom. Kada sazrije i sav se pobere, sklanja se s gredica i tako se oslobađa prostor za novu povrtnu kulturu, npr. u junu za crnu rotkvu ili repu. Preporučuje se ne čupati ga već porezati, zbog bakterija na korijenju koje obogaćuju tlo azotom.
Mahune su različitog oblika, dužine i širine, a isto tako i raznih kombinacija boja. U mahunama se nalazi različit broj zrna što zavisi od sorte.
Pročitajte: Kada je najbolje vrijeme za berbu graška
Nutritivna i ljekovita vrijednost graška
Grašak obiluje vitaminima, mineralima, vlaknima i materijama koje pomažu u očuvanju zdravlja. Mnoga sprovedena istraživanja potvrdila su da redovna konzumacija graška povoljno utiče na cjelokupno ljudsko zdravlje, ali da može spriječiti ili eventualno ublažiti pojedine bolesti.
Grašak je snažan antioksidans, obiluje antioksidansima poput flavonoida, karotenoida, fenolne kiseline i polifenola. Takođe je izvrstan izvor fitonutrijenata koji imaju antiupalna svojstva. Štiti od raka želuca, pomaže kod mršavljenja, jača imunološki sustav, štiti od Alzheimerove bolesti, ali i artritisa i bronhitisa, reguliše nivo šećera u krvi, jača kosti i sprječava osteoporozu, štiti zdravlje srca, jača nervni sistem, reguliše krvni pritisak i niz drugih stvari.
