Spanać je jednogodišnja povrtna kultura kratke vegetacije (rane sorte potpuno formiraju lisnu rozetu 30-35 dana nakon nicanja, a kasne nakon 45 dana) koja se uzgaja radi zelenih listova.
Listovi spanaća su značajni zbog toga što obiluju bjelančevinama (2,28%), mineralima (željezom, fosforom, kalijem i kalcijem), te vitaminima (E, B1, B2, C, i betakarotenom). Pored toga, sadrži i oksalnu kiselinu, a pri neodgovarajućim klimatskim uslovima i obilnom gnojenju azotnim gnojivima nagomilava štetne nitrate i nitrite, posebno u mladim listovima i peteljkama, o čemu treba voditi računa pri izboru gnojiva (treba više koristiti amonijačna gnojiva).
Temperatura
Spanać je kultura koja dobro podnosi niske temperature i koja dobro izdržava naše zime, te nema velike zahtjeve prema svjetlosti. Ono na što treba posebno obratiti pozornost jest da spanać ima velike zahtjeve prema vodi. Razlog “leži” u slabo razvijenom korijenovom sistemu koji se uglavnom prostire u površinskom sloju, te ako uzmemo u obzir činjenicu da špinat ima kratku vegetaciju u kojoj “mora” formirati veliku vegetativnu masu nameće se zaključak da je navodnjavanje u proizvodnji spanaća neizbježno.
Sjetva spanaća
Spanać se proizvodi izravnom sjetvom sjemena s tim da se sije u redove na međuredni razmak od 25 cm, i razmak u redu od 7 cm. Dubina sjetve iznosi 3 cm, a potrebna količina sjemena 3 g/m2. Posijanu parcelu nakon sjetve treba obavezno povaljati. Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana u vodi (jer se na taj način osigurava bolje klijanje) uz napomenu da se sjeme pripremljeno na ovaj način može sijati samo u vlažno tlo.
Inače, spanać uspijeva samo na plodnim i dobro nagnojenim tlima i u pravilu se sije iza kultura koje su obilno gnojene stajskim gnojem. Nepisano je pravilo da je tlo na kome uspijeva špinat pogodno za uzgoj svih povrtlarskih kultura. Što se tiče vremena sjetve praktikuje se jesenska sjetva u avgudtu ili septembru s EL FORTE je jako kvalitetan, rani hibrid spanaća koji se koristi za svježu potrošnju. Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen. Osnovna značajka ovog hibrida su veliki, zeleni listovi, okruglog do ovalnog oblika, blago naborani, idealnog odnosa list-lisna drška.
Hibrid El Forte
Hibrid El Forte vrlo je otporan na procvjetavanje, visoko otporan na plamenjaču. tim da se berba odvija u X.-XI., te ozima proizvodnja u septembtu ili oktobru tako da berbu možemo planirati rano u proljeće (II.-IV.). Može se uzgajati i u plastenicima, a proizvodnja je rentabilna ako se gaji kao međuusjev u usjevu paradajza, paprike ili krastavca. Sije se nešto gušće nego na otvorenom polju (20-25 g/m2, razmak 10X10 cm). Berba počinje kada biljke formiraju 5-6 krupnih listova i na manjim površinama se odvija u više navrata.
Treba imati na umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni, a preostali dio u rano proljeće, s tim da u mediteranskim krajevima berba može trajati tokom cijele zime. Nakon berbe špinat treba odmah distribuirati jer nije pogodan za skladištenje i može se održati u optimalnim uslovima svega 5-6 dana.
Izvor: agroportal.hr
PROČITAJTE:
SPANAĆ: Pročitajte koje su prednosti ovog zelenog povrća!
