BANJALUKA, BIJELJINA – Ovogodišnji troškovi jesenje sjetve za poljoprivrednike u Republici Srpskoj u odnosu na prošlu godinu porasli su za oko 20 odsto, a na to su uticali cijena goriva, manjak radne snage, skuplja hemijska sredstva, mineralno đubrivo, ali i sjemenski materijal, tvrde poljoprivrednici.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da jesenja sjetva u RS još nije u potpunosti završena te da je posijano oko 80 odsto površina, a da je broj površina smanjen za 30 odsto u odnosu na prošlu godinu.
“Cijena sjetve je viša u odnosu na prošlogodišnju za nekih 10 do 20 odsto, a troškovi su zavisili od sorte za koju su se poljoprivrednici odlučili i od uslova u kojima su radili”, rekao je Marinković.
On kaže da je jesenja sjetva koštala od 1.300 do 1.500 KM po hektaru, u zavisnosti od zemljišta.
“Ako koristimo teška oruđa, poznato je da traktori sa tim oruđima troše više goriva. Moramo imati u vidu da su nam traktori u prosjeku stariji od 15 godina i da je potrošnja goriva veća u odnosu na novije mašine”, kaže Marinković te ističe da ne zanemaruje činjenicu da resorno ministarstvo podstiče nabavku mehanizacije.
“Neizvjesnost o ulaganju u poljoprivredu je svakodnevna i zaštitom domaće proizvodnje uz adekvatnu podsticajnu politiku mogli bismo sigurno da unaprijedimo našu poljoprivrednu proizvodnju”, kaže on.
Iako su podsticaji za jesenju sjetvu bili povećani, Marinković je pojasnio da je na troškove uticalo i poskupljenje hemijskih sredstva, mineralnog đubriva i sjemenskog materijala, a da je i trend stalnog poskupljenja goriva.
“Prošle godine imali smo nižu cijenu regresiranog goriva, koje je bilo oko 1,5 KM, a sada je 1,7 KM, tako da je to odmah u startu uticalo na poskupljenje jesenje sjetve”, rekao je Marinković.
Ostoja Nikolić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Stočar” iz Bijeljine i poljoprivrednik iz mjesta Batković, kaže da će povećani troškovi sjetve uticati zasigurno i na zasijane površine. Ističe da je cijena goriva najveća stavka u poljoprivredi.
“Troškovi jesenje sjetve prosječno su porasli za oko 30%, a problem je i u radnoj snazi, koje nema. Poljoprivrednici su za radnu snagu prošle godine plaćali dnevnicu 35-40 KM, a sada se ne može naći ni za 60-70 KM”, rekao je Nikolić te dodao da to bitno utiče i optimalan roku sjetve.
Međutim, Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Semberija”, tvrdi da su troškovi otprilike na lanjskom nivou.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da je ukupni agrarni budžet za ovu godinu 71 milion KM, a da u njega ulaze podsticaji za tekuću i dugoročnu proizvodnju te sistemske mjere.
“Podsticaji za sjetvu (proljećnu i jesenju) uglavnom se ogledaju kroz obezbjeđivanje regresiranog goriva, a podsjećamo da su RS i ovo ministarstvo jedini u BiH koji poljoprivrednicima omogućavaju regresirani dizel. Za te namjene svake godine, unazad posljednjih pet, izdvajali smo oko sedam miliona KM. Ove godine je izdvojeno oko šest miliona KM, i ta pomoć mnogo znači poljoprivrednicima za proljećne i jesenje radove, jer mogu kupiti dizel po cijeni 0,60 KM nižoj od maloprodajne na benzinskim pumpama, a maksimalno 100 litara po hektaru”, kažu u Ministarstvu te dodaju da postoje i razni drugi podsticaji za zasnivanje biljne i animalne proizvodnje, a među podsticaje spadaju i subvencije za nabavku nove mehanizacije i opreme.
Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, nedavno je rekao da će prosječni troškovi sjetve hektara pšenice biti oko 1.220 KM, što je za 5% više nego prošle godine.
Izvor: Nezavisne.com
