Naslovnica Poljoprivredne grane Voćarstvo Izbor terena za gajenje višnje

Izbor terena za gajenje višnje

Višnja je voćka skromnih zahtjeva, odnosno zadovoljava se skromnijim uslovima gajenja. Pored toga, nju odlikuje rano stupanje u period rodnosti, redovna rodnost i relativno izražena otpornost na značajnije bolesti i štetočine. Ipak, njen privredni značaj je osjetno umanjen time što u troškovima proizvodnje (posebno u berbi plodova) učestvuje mnogo ljudskog rada.

Višnja je dugovečna voćna vrsta prilagođena uspjevanju na veoma širokom prostoru i različitim uslovima. Može se reći da se gaji na svim kontinentima u umjereno prohladnoj klimi. Vrlo je adaptivna, uspjeva i do 1.000 m nadmorske visine, ali joj najviše odgovaraju tereni od 400 do 800 m. Voli plodna, rastresita, duboka zemljišta, ali se zadovoljava i sa daleko oskudnijim uslovima, što najviše zavisi od podloge na kojoj je kalemljena. Tako, na primjer, višnja okalemljena na magrivi može da izdrži i preko 10% kreča u zemljištu.

Za svoje dugotrajnije uspjevanje ne podnosi zabarena, teška i glinovita zemljišta, kao i previše krečna zemljišta. Na onim terenima, gdje u rano proljeće leži voda po otapanju snijega, često dolazi do gušenja korijena, što uzrokuje sušenje i propadanje cijelog stabla.

Najpogodniji tipovi zemljišta za višnju su gajnjače, aluvijalna zemljišta, černozem, blago opodzoljena zemljišta, lake smonice i slično.

Pročitajte: Šljiva, višnja i trešnja – Nakon BAKRA slijedi zaštita na ovaj način!

Blagi nagibi od 5 do 10 stepeni jugoistočne ili južne ekspozicije pogoduju za gajenje višnje. Nešto više vlage traži u proleće, posebno u fazi porasta i zrenja ploda. Blizina većih vodenih površina veoma je povoljna za gajenje. Za dobro i kvalitetno uspjevanje, višnja zehtjeva duboko, rastresito zemljište umjerene vlažnosti. Jako je ugrožavaju zabarena zemljišta sa ležećom vodom u dužim vremenskim periodima, ali i zemljišta sa visokim sadržajem aktivnog kreča. Najbolje je da je odnos gline i pijeska oko 60:40, a pH vrijednost oko 6.

Prilikom pripreme zemljišta za sadnju važno je povećanje plodnosti zemljišta i to unošenjem određenih količina organskih i mineralnih đubriva, na osnovu rezultata prethodno urađene agrohemijske analize plodnosti zemljišta. U ovom slučaju povećanjem sadržaja organskog đubriva u zemljištu poboljšava se njegova struktura, fizičke i hemijske osobine, pH vrijednost i sadržaj azota. Redovnim đubrenjem mineralnim i povremeno stajskim đubrivom održaće se nivo plodnosti i nadomjestiti siromašenje zemljišta hranljivim elementima.

Pročitajte: JESENJA SADNJA VOĆAKA – Razmak sadnje za svaku voćnu kulturu

Konačan izbor parcela za podizanje višnjika trebalo bi da daju stručne ekipe na terenu, na osnovu analize zemljišta i orografskih uslova gajenja. Mora se imati u vidu da ni najbolja popravka karaktera parcele ne može nadoknaditi nedostatke nepogodnih zemljišta za gajenje višnje.

Cvjetanje višnje je srednje rano pa je često ugrožavaju pozni proljetni mrazevi. Temperature od -2,2 i -3 stepena nanose štete cvijetu, a -1,1°C tek zametnutim plodovima. Međutim, različite sorte različito podnose ove niske temperature. Tereni koji su podložni pojavi mrazeva nepogodni su za gajenje višnje, kao ni tereni gdje nije obezbijeđena dobra aeracija i vazdušna drenaža.

Pročitajte: Jesenji tretman koštičavog voća

Višnja dobro podnosi zimske mrazeve (do -30°C) i zime sa dosta snježnih padavina. Godišnje je neophodno 600-800 mm vodenog taloga, od čega je veoma značajno da oko 500 mm bude u vreme vegetacije. Najveće zahtjeve za vodom ima u maju i prvoj polovini juna u fazi porasta i zrenja plodova.

Ukoliko je moguće, parcele za zasade višnje trebalo bi birati na nadmorskoj visini do 800 m na južnoj ili jugoistočnoj ekspoziciji zbog oštrije planinske klime, i na nagibima ne većim od 8 stepeni. Takođe, mora se paziti o udaljenosti zasada od glavnih saobraćajnica, pristupnim putevima, obezbijeđenosti terena vodom, udaljenosti od hladnjače, kao i o raspoloživoj radnoj snazi za berbu. Veličinu zasada trebalo bi prilagoditi ekonomskoj snazi domaćinstva, sa prvenstvenim ciljem podizanja višnjika radi proizvodnje plodova uglavnom namijenjenih za industrijsku preradu.

Izvor: magistar Branko Tanasković, PSSS Čačak

Exit mobile version