Obožavanje drveća i biljaka kod naših starih bilo je veoma razvijeno.
Bagrem
Po vjerovanjima, bagrem ne treba da bude blizu kuće. Srbi su bagrem zvali nerod (bez roda). Kalemljenje bagrema je bilo skrnavljenje.
Bosiljak
Bosiljak prati svakog Srbina kroz sve ozbiljnije prilike u životu: od rođenja do smrti. Bosiljak je božji cvijet i prvo se u bašti posadi on, pa tek drugo cvijeće. Na Bogojavljanje, u vodu koja se ujutru donosi sa izvora, stavi se bosiljak da se svi ukućani umiju. Osvještanom vodom svještenik kropi vijernike i blagosilja uz pomoć bosiljka. U vodi u koju je potopljen bosiljak kupa se porodilja poslije porođaja, kao i novorođenče do četrdeset dana. Na Božić, izvor sa kojeg se pije voda kiti se bosiljkom. Stari Srbi i Srpkinje kad idu u crkvu nose struk bosiljka i stavljaju ga pored ikone. Dva dana u godini posvećeni su bosiljku: Sveti mučenici Makaveji i jesenji Krstovdan. Tada se bosiljak osvještava u crkvi i čuva za religijske potrebe i zdravstvene tretmane. „Duša mu na bosiljak miriše“, kaže se za dobrog i vjerujućeg čoveka.
Breza
Srbi su od grana breze pravili metle. Za brezu se vjeruje da je prokleto drvo jer su Spasitelja šibali brezovim granama. Od suve kore breze prave se baklje (lile) koje se pale na Ivanjdan ili Petrovdan. Iz debljeg drveta breze u rano proleće se toči sok koji se pije umjesto vode.
Pročitajte: Tisa – Karakteristike i narodno vjerovanje
Bršljan
Bršljan je drvo ljubavi do smrti, jer se obavija oko drugog drveta koje se na kraju osuši. Grančice bršljena se stavljaju u vijenčiće koje prave djevojke. Na Božić se bršljanom kiti kuća, jer tada ima plodove i lišće.
Vrba
Vrba u srpskim vjerovanjima i religiji ima značajno mjesto. Vrbovim grančicama se udaraju (šibaju) djeca i odrasli na Mladence, Lazarevu subotu i Cvijeti, i pri tome govore uz smijeh: „Rasti kao vrba.“ Praznik vrbe je Lazareva subota – Vrbica, kada se osvještava u crkvi. Kora bijele vrbe je ljekovita kod nazeba i temperature. Vrba iva sa svojim pupoljcima je vijesnik proljeća. Čim vrba ozeleni (vrbopuc), narod vjeruje da kod žena poraste polna želja.
Glog
Srbi su vjerovali da je glogov štap (kolac) najmoćnije sredstvo protiv vampira i zlih duhova – demona. Grančicama gloga momci i djevojke na Đurđevdan kite kuće i kapije da bi lakše našli bračnog druga.
Pročitajte: Po narodnom vjerovanju ovo drveće ne sadite u dvorište!
Dren
Dren je drvo koje prvo cvjeta u proljeće, a posljednje daje zrele plodove u jesen. Povezuje se sa zdravljem. Na Bogojavljenje daje se djeci da pojedu drenov cvijet da bi bili otporni i zdravi.
Dud
Crni dud potiče iz Turske, a bijeli iz Kine. Obe sorte duda imaju ljekovita i hranljiva svojstva. Nije dobro za kuću i ukućane ako se žile duda podvuku pod kuću, vjeruje se da će tada kuća opustiti.
Tuja
Tuja se, kao ukrasno i zimzeleno drveće, sadi po grobljima i daleko od kuće, jer je otrovna. Kada se nalazi na okućnici, vjeruje se da utiče loše na djecu i da se ona često razboljevaju.
Lijeska
Lijeska čuva od groma, jer je po vjerovanjima od Isusa blagoslovena. Na Đurđevdan se od lijeskovih grančica prave krstići kojima se štite kuće i imanja od zlih i opasnih sila. Jedna grana se rascijepi nožem, pa se kroz nju protne druga i tako se napravi krstić. Pod lijeskom se ponegdje može naći okamenjena munja u obliku kamene loptice do veličine jajeta, crne ili sive boje, sa mirisom na barut. Ko je nađe smatra se da je našao sreću i treba da je čuva.
Ljubičica
Cvjetove ljubičice žene su poklanjale muževima, a devojke momcima da bi se uvjek ljubili (voljeli).
Pročitajte: Ljubičica – Ljekovita svojstva i recepti
Zova
Kod Srba, ali i kod nekih drugih naroda, zova je demonsko drvo. Kora, list, cvijet i plod imaju primjenu u narodnoj medicini. Na osušenom drvetu zove zimi raste ljekovita pečurka poznata pod imenom Judino uvo. Tamo gdje u nekom redu niče zovino drvo, nalazi se plitak podzemni vodeni tok.
