Proizvodnja lješnika, rukole, kukuruza i šećerne repe donose najveću zaradu proizvođačima, rezultati su studije ’Gdje je profit u poljoprivredi?’.
Stručnjaci su izračunali troškove i moguću zaradu za 38 najvažnijih biljnih kultura. Koliko su teorija i praksa bliske i postoji li zlatna formula za siguran profit?
Stručnjaci kažu da poljoprivrednici moraju da odustanu od obrasca „tako je radio moj deda“, da redovno prate otkupne cijene i od njih oduzimaju troškove mehanizacije, radne snage, obrade zemljišta, repromaterijala.
– Najrentabinija je proizvodnja povrća i voća. Plastenička proizvodnja zahtjeva u početku ulaganja od 12.000 do 15.000 evra, međutim pri dobrim agrotehničkim mjerama može da se isplati za godinu dana – kaže za RTS Jelena Drobnjak, jedna od autora studije „Gdje je profit u poljoprivredi“.
Na jednom hektaru rukole može da se zaradi čak tri miliona i trista hiljada dinara. Ipak, poljoprivrednici bi trebalo da imaju u vidu da tržište još nije razvijeno, da se rukola prodaje dobro, ali samo u bogatijim gradskim sredinama.
Sljede paškanat, zelena salata, peršun, endivija od kojih može da se prihoduje oko milion i sto hiljada dinara. Oni koji ulože novac u plastenik od dvesta kvadratnih metara od paradajza mogu da zarade u proseku 333.000 dinara. Na krastavcu 135.000 dinara, na paprici upola manje.
– Što se tiče voća, na prvom mjestu su naravno orah i lješnik iz razloga što je velika tržišna tražnja, nema ga dovoljno, uvozimo ga. Najmanja su ulaganja, a najveća je dobit – kaže Jelena Drobnjak.
Izvor: RTS
