U posljednje vrijeme voćarska proizvodnja na prostorima bivše Jugoslavije bilježi značajan rast. Na ovoj listi prednjače lješnik i orah, a tu su i jagode koje zbog brzog povrata novca predstavljaju zanimljivu investiciju. Ipak u ovakve investicije treba ulaziti sa oprezom, ukoliko niste imali iskustva, naročito sa ovom kulturom, jer je njena proizvodnja veoma intenzivna, a najosetljivija je u vrijeme sadnje i berbe.
Kada je riječ o sadnji, prije svega treba voditi računa o tome od koga kupujete sadni materijal, a zatim i kome ćete prodati vaše voće. Kada je riječ o sadnom materijalu raspitajte se među proizvođačima kakva su njihova iskustva i da li mogu da vam preporuče nekog proizvođača, bilo da ste se odlučili da sadnice kupite iz nekog proizvodnog zasada, ili je reč o sertifikovanom sadnom materijalu. Mada ćete u svakoj literaturi pronaći informaciju da ne treba kupovati sadnice iz zasada, mi se sa tim u potpunosti ne možemo složiti.
Izbor sorti
Što se tiče izbora sorte, nemojte uzeti onu koja se vama dopada, već onu koju možete da prodate na tržištu. Ako vam traže krupnu jagodu izaberite Albu, Džoli ili Roksanu, a ukoliko želite da imate ranu jagodu, nešto sitniju, ali izuzetno ukusnu, posadite Kleri. Kompromis između ova dva može biti Kvineliza.
Njega jagoda
U pogledu njege jagoda obratite pažnju na navodnjavanje. Ukoliko imate zasad koji je na foliji odmah posle sadnje svakog reda uključite sistem za navodnjavanje. Na vodi nemojte štedeti, naročito ako je ljetnja sadnja u pitanju. Obezbijedite vašim jagodama i navodnjavanje iz vazduha odnosno, rasprskivačima. To će jagodi obezbijediti mnogo pogodnije uslove za prijem, a samim tim kasnije ćete imati veći uspjeh u proizvodnji.
Đubrenje jagoda
Nedjelju dana nakon sadnje počnite sa prvom prihranom i to sa đubrivima koja imaju više fosfora, a kasnije primjenite i azotna đubriva, kako folijarno tako i kroz sistem za navodnjavanje. Pred kraj sezone kroz sistem za navodnjavanje primenjuju se kalijumova đubriva, uz istovremenu upotrebu akaricida i insekticida.
PROČITAJTE: Šta je to NPK đubrivo i kako se koristi u povrtarstvu!
Berba jagode
Ovaj posao treba da radite sa iskusnim ljudima bez kompromisa, tako što ćete razvrstavati jagode u skladu sa klasom kojoj pripadaju. Zrela jagoda treba da je čvrsta, zdrava, potpuno ili 99% obojena, a u odnosu na kvalitet razlikujemo tri klase: ekstra kvalitet smatra se da imaju krupni, lijepo obojeni i ujednačeni plodovi, sortno čisti, sa peteljkom, ručno obranom. Maksimalno je dozvoljeno da u ovakvim pakovanjima bude 5% prve klase.
Što se tiče prve klase one trebaju da su sličnih osobina, s tim što se dozvoljava da bude 10% plodova koji odgovaraju drugoj klasi. Razlika između prve i druge klase je u tome što druga klasa ima neujednačene plodove u pogledu oblika ali i dalje plodovi moraju biti čisti, zreli i u ovoj klasi kvaliteta dozvoljava se da bude 20% prezrelih plodova.
Važno pravilo je da jagodu ne treba brati odmah posle kiše jer je tada velika vlažnost i plod brzo truli. Pune gajbice odmah sklanjati u hladovinu ili rashlađenu prostoriju. Za jedan hektar intenzivnog zasada jagode berbu može da izvede 10 do 15 radnika, od kojih jedan treba da se bavi isključivo organizacijom rada berača i kontrolom kvaliteta rada. Pakovanja koja se koriste treba da budu higijenski čista i što atraktivnijeg izgleda. Ukoliko je jagoda namjenjena za maloprodaju na domaćem tržištu poželjnije je pakovati u manje pakovanje. U zavisnosti od vremenskih prilika berba jagode u Srbiji počinje oko prvog maja.
Jedna od zabluda kada je u pitanju proizvodnja jagoda, jeste i to da se sprovodi veliki broj prskanja i prekomjerna upotreba hemijskih sredstava. U poređenju sa drugim kulturama uz pravilnu agrotehniku i primjenu savremenih metoda borbe protiv bolesti i štetočina, proizvodnju jagode prati svega tri do četri osnovna tretmana zaštite.
Pročitajte još:
