Proizvodnja krastavaca u zaštićenom prostoru nije nimalo laka, iako na prvi pogled djeluje jednostavno.
Tome u prilog ide činjenica da ova kultura brzo nakon rasađivanja plodonosi, plodovi su teški, a kad počne intenzivnija berba, ubiru se svakodnevno. Osim toga, vegetacija krastavca je kratka, pa se većina proizvođača nakon prolećnog turnusa odlučuje i na jesenji.
U plastenicima se gaje salatne sorte krastavca i to je rana proizvodnja, a zbog kratke vegetacije u jesenjem periodu gaje se kornišoni koji se koriste za konzerviranje. Krastavac je vrežasta vrsta koja ima plitak korijenov sistem i veliku vegetativnu masu pa i velike zahtjeve za vodom na početku vegetacije i u toku formiranja plodova.
Pročitajte: Prednosti konzumiranja kiselih krastavaca
Zalivanje je neophodno i treba ga uskladiti sa temperaturom i intenzitetom svjetlosti, pa pri oblačnom vremenu biljke treba zalivati manje i to samo u zoni korijena dok pri višim temperaturama poželjno je i površinsko zalivanje. Relativna vlažnost vazduha u plasteniku treba da je 70-80% jer smanjena vlaga izaziva venjenje i deformisanost plodova.
Proizvodnja krastavca ide preko rasada, a rasad može da se proizvede u hranljivim kockama, ili plastičnim vrećama zapremine 1 l. Rasađuje se kad biljke oforme 4 lista i to u redove na rastojanju od 100-120 x 40-50 cm ili u dvostruke redove. Sjetva za proizvodnju rasada se obavlja početkom marta, a sadnja početkom aprila, a za jesenju proizvodnju sjetva se obavlja početkom avgusta.
Pročitajte: Lubenica i krastavac u jednoj biljci – Savjeti za kalemljenje ovog neobičnog povrća
Zemljište za proizvodnju krastavca treba da je dobrih fizičko-hemijskih osobina i obezbijeđeno lako pristupačnim hranivima. U plodoredu dolazi na prvo mjesto pa je neophodno unošenje organskog đubriva u količini od 8-10 kg/m², mineralnog NPK 8 : 16 :24 – 50 g/m² i 30-40 g/m² KAN-a kao osnovno đubrivo.
Mjere njege tokom vegetacije krastavca su okopavanje – koje treba obavljati redovno kako usljed čestog zalivanja ne bi došlo do stvaranja pokorice, a raditi i ogrtanje. Prihranjivanje usjeva obaviti 3-4 puta u toku vegetacije NPK đubrivom količinom od 20-25 g/m² kao i folijalno. Vezivanje vreža se obavlja uz kanap ili postavljanjem špalirnih mreža.
Pročitajte: Najčešći problemi pri proizvodnji krastavaca u zaštićenom prostoru
Salatne sorte dospijevaju na berbu za oko 60 dana, a kornišoni za 35-50 dana. U početku berba se obavlja svakih 5-6 dana, a kasnije svaki 2-3. Kod kornišona su berbe češće jer plodovi ne treba da budu duži od 3-5 cm. Prinosi salatara iz rane proizvodnje se kreću od 10-12 kg/m² a kornišona (jesenja proizvodnja) do 6 kg/m².
