Kako povećati produktivnost i ostvariti dvije berbe ili žetve u jednoj sezoni?
U poljoprivrednoj proizvodnji usjevi se mogu podijeliti na prethodne, glavne i postrne (naknadne). Glavni usjev ima najduži vegetacioni period, pa se zbog toga najduže zadržava na polju, dok prethodni i postrni imaju kraću vegetaciju, te se siju ili sade pre ili nakon glavnog usjeva.
Postrna sjetva soje
U našim agroekološkim uslovima, soja se može proizvoditi u redovnim rokovima sjetve ili kao postrni usjev. Nakon žetve ozimih strnina ostaje 90-120 dana, period koji se može iskoristiti za proizvodnju soje (za zrno ili za zelenu masu). Za ovu svrhu preporučuju se sorte čija je dužina vegetacije od 80-120 dana i ukoliko se posije u prvoj dekadi jula, može se žnjeti polovinom oktobra. S obzirom da se sije tokom ljetnjih mjeseci kada je smanjena ili nedovoljna količina padavina potrebno je navodnjavanje da bi ovaj usjev uspješno završio svoj vegetativni ciklus sa postizanjem maksimalnog prinosa. U početnoj fazi rasta zalivna norma je 30 mm, a kasnije 50 mm. Najpogodnije zemljište za ovakav uzgoj soje je lakšeg mehaničkog sastava, povoljnog vodnog, vazdušnog i toplotnog režima, kao što je aluvijum, pjeskovita ilovača ili černozem. Veoma bitan faktor za proizvodnju soje kao postrnog usjeva je rok sjetve, svako zakašnjenje utiče na rast i razvoj biljke, kasnije će cvjetati, formirati mahune, nalivati zrno.
Obrada zemljišta se sastoji u tanjiranju na dubini od 10cm, jer se smatra najracionalnijom agrotehničkom mjerom. Prinosi soje kao postrnog usjeva su od 2-2,5t/ha.
Postrna sjetva kukuruza
Na parcelama na kojima su gajeni stočni grašak ili grahorica, što je povezano sa benefitiom azotofiksacije karakteristične za mahunarke, preporučuje se gajenje kukuruza kao postrnog usjeva. Nakon žetve mahunarki treba obaviti oranje na dubini od 15cm, zatim predsetvenu pripremu zemljišta, sjetvu i nakon sjetve valjanje. Svrha valjanja zemljišta nakon sjetve je uspostavljanje boljeg kontakta sjemena i zemljišta zbog bolje iskorišćenosti vlage iz zemljišta koja je bitna za klijanje i razvoj sjemena. Nakon žetve mahunarki u zemljištu ostaju neiskorištena hraniva, jer mahunarke imaju sposobnost fiksiranja azota koji ostaje u zemljištu što je povoljna okolnost za sjetvu postrnog usjeva kukuruza. Sjetvu treba obaviti odmah nakon skidanja prethodnog usjeva, a to je kalendarski najkasnije do 15.06. Pogodni hibridi za ovu svrhu su iz grupe zrenja FAO100, FAO200, FAO300.
Postrna sjetva suncokreta
Suncokret kao postrni usjev gaji se zbog vegetativne mase i silaže. Nema velike zahtjeve prema vlažnosti i 35-40% od ukupne količine vode zadovoljava potrebe suncokreta ukoliko se gaji za ulje. Sjetvu treba obaviti od početka jula na međuredni razmak 25-30 cm ukoliko se gaji za zelenu krmu. Sjetva se vrši na dubini od 5 cm. Prije nicanja sjemena preporučljivo je lagano drljanje poprečno na pravac redova čime se utiče na povećanje prinosa zelene mase za 30-40%. Kosidba suncokreta za silažu je u fazi cvjetanja, a za zelenu krmu u fazi formiranja glava. Bitno je da hibridi koji se koriste za postrnu sjetvu imaju vegetativni period do maksimalno 105 dana.
Postrna sjetva heljde
Razlog zašto se heljda najčešće gaji kao postrni usjev je nizak prinos ovog usjeva koji iznosi oko 2t/ha, tako da se kao glavni usjev veoma rijetko gaji zbog ekonomske neisplativosti. Najčešće se gaje nakon skidanja ječma ili ozimog krmnog bilja. Zahtjeva humidniju klimu odnosno klimu sa više padavina, jer je osjetljiva na sušu i visoke temperature, posebno u fazi cvjetanja i nalivanja zrna tako da je navodnjavanje obavezno. Što se tiče kvaliteta zemljišta nema prevelike zahtjeve. U našim agroekološkim uslovima u praksi se najbolje pokazala sorta heljde Novosadska.
Dvije berbe ili žetve u jednoj sezoni
Prema dosadašnjim iskustvima agronomske prakse postrni usjevi predstavljaju veoma bitan dio cjelogodišnje poljoprivredne proizvodnje, prije svega iz razloga racionalnog korišćenja zemljišta u pogledu hraniva, zatim pokrivenosti zemljišta s obzirom da golo zemljište bez usjeva biva narušeno erozijom, gubljenjem vlage isparavanjem, stvaranjem pokorice koja uzrokuje anaerobne uslove (bez kiseonika) u produktivnog sloju zemljišta kao i mnoge druge negativne pojave, a takođe bitno utiču na ekonomski momenat proizvodnje samim tim što golo zemljište ne može obezbjediti nikakav prinos, dok sjetva ili sadnja postrnog usjeva daje mogućnost iskorišćenosti proizvodne površine u punom kapacitetu, a takođe i dobar prinos.
Izvor: AgroInfoNet
