Dugoročna prognoza: Šta nas čeka ove zime?

Globalno je vrijeme vrlo složen sistem, s mnogo malih i velikih klimatskih pokretača. Jedan od najvećih je La Nina, odnosno veliko hlađenje temperatura površine mora preko središnjeg i ekvatorijalnog Tihog okeana. Dio je veće i prirodno nastale pojave okeanske atmosfere poznate kao El Niño, punim nazivom “El Niño Southern Oscillation” (ENSO).

Šta nam oni donose, pokušali su u svojim dugoročnim prognozama za zimu prikazati dva poznata meteorološka servisa, AccuWather i Severe Weather (SWE).

Oluja za olujom?

AccuWeather-ova velika zimska prognoza predviđa kako će nadolazeća zima u južnom dijelu kontinenta podsjećati na prošlogodišnju.

Prognoziraju oluje i jake vjetrove u Španije i na jugu Francuske. “Neke od najjačih oluja najvjerovatnije će se dogoditi u južnoj Francuskoj, Španiji ili Portugalu ove zime“, upozorio je meteorolog Tyler Roys. Pišu kako druge dijelove južne Europe čeka vlažna zima, bez olujnih vjetrova.

Obilna će vlaga stizati s Mediterana u Italiju, na Balkansko poluostrvo te veći dio Turske. Prema meteorologu Alanu Reppertu, zbog stalnog toka vlage u ovim se područjima očekuju oluja za olujom. “Čak bi i umjerene količine padavina mogle rezultirati brzim oticanjem i nabujalim rijekama, a što bi moglo uzrokovati značajne poplave“, naglašava.

Očekuje se da će temperature ove zime u većem dijelu južne Evrope ostati prosječne. No, one u dijelovima Italije, Grčke i Balkanskog poluotoka mogu se ponekad popeti i iznad normalnih.

Za unutarašnje dijelove istočne Evrope najavljuju neočekivano hladan zrak. Područje s najvećim rizikom za temperature nekoliko stupnjeva ispod normalne obuhvaća područje od središnje Ukrajine prema sjeveru do Latvije i Estonije te do zapada do Slovačke i Poljske.

Ista aktivna oluja koja će ove zime povećati rizik od poplava diljem Italije i Balkana, donijet će niz nepovoljnih vremenski prilika istoku kontinenta gdje se očekuju česta razdoblja kiše i snijega.

Na sjeveru Evrope ne predviđaju nestabilno vrijeme ove zime niti olujna nevremena kakva su prošle godine pogodila dijelove Irske, Njemačke, Danske, Norveške i Švedske. Dugotrajno sušno vrijeme, ističu, očekuje se za istočnu Francusku, Njemačku, Švedsku i Norvešku.

Kasnije ove zime, najavljuju prognostičari, produženi naleti hladnog zraka stići će diljem Sjeverne Evrope, posebno Irske i Ujedinjenog Kraljevstva gdje će se povećati prilike za snijeg, kao i na područjima od Francuske do Poljske, posebno kasnije u sezoni.

Toplija zima od prosječne

Prema ECMWF sezonskom modelu prognoze, kojega u SWE nazivaju napouzdanijim, Evropa bi u zimskim mjesecima (prosinac, siječanj, veljača) mogla imati više temperature od normalnih, što će čak jače biti izraženo na sjeveru kontinenta. Moguće je povremeno hladno strujanje sa sjeverozapada na kopno.

U središnjim i zapadnim regijama dogodit će se povremene hladne fronte sa sjevera i sjeverozapada što će dovesti do prosječnih, normalnih vremenskih prilika. Više oborina, ali i oluja očekuje se na sjeveru. I na Mediteranu prognoziraju vlažnije uslove.

Kada je riječ o snježnim oborinama, ovaj model predviđa manje od normalnih količina. Više snijega se najavljuje za dijelove srednje Europe, jugoistok (istočni dio BiH, Srbija, Crna Gora i druge JI zemlje) te sjevernu Skandinaviju.

UKMO model ima nešto drugačiji obrazac od ECMWF-a, ali predviđa slične vremenske prilike. Na našem kontinentu prognozira topliju zimu s visokim tlakom koji raste nad kontinentom, a tragovi niskog tlaka i oluje će se zadržati sjevernije. Tople anomalije prognostičkih karata vide se nad cijelim kontinentom.

Vrlo slična predviđanja ima i američki model CFSv2, a za Europu prognozira više oborina nad sjevernim i središnjim dijelom, a na južnom manje od uobičajenog te sušniju zimsku sezonu.

Zaključak SWE-a je da će Evropa imati toplije od prosječnih temperatura na većem dijelu kontinenta. To, međutim, ne znači da neće biti hladnih fronta i hladnijih dana nego tek ukazuje da će hladni frontovi i prodori hladnijih zračnih masa biti rjeđi u regiji. Zapadni dijelovi će vjerojatno imati češće prodiranje hladnijeg zraka od istočnih.

Prema njima se očekuje da će na kopnu pasti prosječna količina oborina, a sušniji uslovi vjerojatno će biti u jugozapadnoj Europi i Sredozemlju.