Crveni luk jedna je od kultura koje se mogu saditi u jesen, a za berbu prispijeva u proljeće kao mladi luk, odnosno u ljeto kao glavice, koje se ne mogu održati duži period, kao onaj koji je posađen u proljeće.
Za uzgoj luka u jesenjoj sadnji treba izabrati duboka, dobro propusna tla laganijeg mehaničkog sastava, koja su bogata organskim tvarima. Teška, za vodu slabo propusna tla nepovoljna su jer tokom zime zbog slabe drenaže na njima može duže ili kraće vrijeme stajati voda i uništiti usjev.
Na istoj površini luk ne bi trebalo uzgajati barem tri godine, jer je osjetljiv na kiselost tla. Preporučuje se tlo blago kisele do neutralne reakcije pH vrijednosti šest do sedam. Obvezno se uzgaja u plodoredu i uglavnom dolazi iza kultura koje su gnojene stajskim gnojem, kao što su kupus, paradajz, krastavci i paprika.
Pročitajte: Mladi luk tokom cijele godine – Sve o porizvodnji
Osnovnu obradu tla za jesenju sadnju luka treba obaviti odmah nakon skidanja pretkultura. Prilikom obrade u zemlju dodajte organsko gnojivo kao što je glistinac ili humus. Ako nemate dovoljno glistinca ili humusa da biste pokrili čitavo zemljište za luk, stavljajte ga u roviće i direktno u njega sadite luk.
Optimalno vrijeme jesenje sadnje luka je druga polovina oktobra. Sadnjom u ovom periodu do ulaska u zimu biljke će se uspjeti dobro ukorijeniti i pripremiti za prezimljenje. Preranom sadnjom biljke mogu u zimu ući prerazvijene, čime im se sposobnost prezimljenja jako smanjuje, a kasnom sadnjom nedovoljno će se ukorijeniti pa ih zimske golomrazice puno lakše oštećuju.
Na pripremljene gredice lučice luka se sade u redove razmaka 25 do 30 cm. Razmak posađenih lučica u redu treba da bude 8 10 cm. Sade se po veličini ujednačene lučice promjera 1,5 2 cm. Za proizvodnju se koriste neproklijale lučice, a sadnja se obavlja na dubinu tri do četiri cm.
Jednim kilogramom srednje krupnih lučica moguće je zasaditi površinu 12 do 15 kvadratnih metara.
Zdrava strana crvenog luka
Osim što svojim specifičnim ukusom i mirisom podiže svako jelo, mladi luk je izuzetno zdrav jer obiluje vitaminima, mineralima i antioksidansima.
Budući da je siromašan kalorijama crveni luk je izvrstan je izbor i za sve one koji paze na liniju.
Iako obiluje vlaknima, mladi luk sadrži vitamine A, C i K te vitamine B grupe.
Bogat je sumporom, bakrom, fosforom, kalijumom, magnezijumom, kalcijumm, hromom i manganom te polifenolom kvercetinom.
Iako ga možete dinstati i pripremati na razne druge načine, za maksimum zdravstvenih dobrobiti najbolje je da ga jedete u sirovom obliku (ili kratko kuvan), zajedno s njegovim dugim zelenim listovima.
