Sve češće možemo primjetiti kako se u našim marketima nalazi sve manja ponuda domaćeg voća. Ono što se nađe na pultovima naših marketa je voće koje već na prvi pogled izgleda lošije od uvoznog voća. Bez obzira što je u nekim slučajevima strano voće skuplje, kupci se lakše odlučuju za njega. Kao prvo domaće voće se nalazi u ružnijoj ambalaži i na očigled je nezrelo za razliku od uvoznog koje je ljepše upakovano i iz toga razloga primamljivije za oko.
Na primjer, kod domaćih šljiva se vide dijelovi ploda koji su još zeleni, a zbog lošije prodaje i dugog stajanja na rafama polako počinju propadati. Ovih dana imamo i primjer sorte kruške Santa Marija koja je već u marketima i prodaje se kao plod već spreman za konzumaciju iako je on još potpuno zelen. Voćari, poljoprivredni proizvođači, bi trebali znati da berba ove sorte u njenoj tehnološkoj zrelosti je trebala naastupiti osam dana prije viljamovke ili okvirno oko 10. avgusta. Znači zelena roba će se naći u ponudi ovih dana.
Lošija ambalaža i nezrelost plodova uzrokuje daleko manju kupovinu domaćeg voća u odnosu na strano.
Razlog ovome treba tražiti u nižoj cijeni otkupa i željama nakupaca da od poljoprivrednih proizvođača otkupljuju samo robu koja jako dugo može stajati u marketima. Naravno takva roba odgovara i marketima da nemaju problema sa kaliranjem i truleži koja se javlja kod voća koje je uslovno rečeno već zrelo.
Ovdje su na gubitku dvije strane: krajnji kupci i indirektno poljoprivredni proizvođači.
Krajnji kupci koji kupuju proizvod koji je zelen i bezukusan pa će ga drugi put početi izbjegavati a poljoprivredni proizvođači zbog toga neće moći prodati veću količinu proizvoda jer će zbog manje kupovine biti i manja potražnja, a ako ga i uspiju prodati to će biti po znatno nižoj cijeni jer će biti uslovljeni od strane nakupaca.
