U rasadnicima voća u Lijevče polju i Potkozarju primat preuzimaju šljiva, trešnja, dunja, lješnik i orah u poređenju sa decenijama vodećim jabukama i kruškama.
– To je znak da voćari koji su primarno sadili jabuku i krušku, po čemu je ovo područje poznato u regionu, sada pribjegavaju drugim sortama voća koje su dugo bile zapostavljene, smatra Jovo Dragojević iz Bereka, vlasnik najvećeg rasadnika u gradiškom kraju.
Vađenje sadnica i njihova priprema za plasman sada su u punom jeku. To je sada za Dragojevića i ostale vlasnike rasadnika najvažniji posao u godini.
– Ova sezona je, u odnosu na nekoliko prethodnih, bila dobra, prvenstveno zbog dovoljno vlage tokom cijele godine. To je smanjilo troškove proizvodnje, jer nije bilo potrebe za navodnjavanjem, osim u kraćim periodima. Imali smo dovoljno sunčanih dana što je pogodovalo napredovanju sadnica koje su, uz redovno okopavanje, prihranu, zaštitu i stručni nadzor, prvoklasnog kvaliteta – naglasio je Jovo Dragojević, koji je za vađenje sadnica angažovao desetak radnika iz Bereka, Cerovljana i drugih sela.
Od 60.000 sadnica koje će on ove godine plasirati na tržište u cijeloj Bosni i Hercegovini, polovinu čini šljiva, potom lješnik, trešnja i dunja, te orah, breskva, nektarina i aronija.
– Imamo i jabuku i krušku ali mnogo manje nego do sada, jer je tržište zasićeno. Mnogi voćari su iskrčili ili zapustili plantaže jabuke i kruške, što se direktno odražava i na potražnju sadnica ovog voća – smatra Dragojević, koji je tokom posljednjih 20 godina, koliko se intezivno bavi ovim poslom, na porodičnom imanju proizveo i plasirao više od dva miliona sadnica voća.
Prije je godišnji prosjek kod njega bio iznad 100.000 sadnica dok je posljednjih godina proizvodnju gotovo prepolovio. Bez obzira što su i drugi proizvođači sadnica u lijevčanskom i potkozarskom kraju uglavnom zadovoljni ovom sezonom, oni naglašavaju da su još uvijek evidenti problemi manjka radnika i teškoće prilikom plasmana.
Njihovo najznačajnije tržište posljednjih nekoliko godina je u Federaciji BiH.
– U Federaciji BiH su u povoju manji porodični voćnjaci, za šta se u ovom dijelu BiH sve više opredjeljuju. Naše sadnice, proizvedene u Potkozarju, za njih su veoma konkurentne, jer su cijene u prosjeku tri marke, a na veliko, kupovinom više od 1.000 sadnica, cijena je 2,5 KM – kažu vlasnici rasadnika voća u okolini Gradiške, prvenstveno topolskom kraju.
Dragoja Dojčinović iz Donjih Podgradaca, predsjednik Udruženja voćara RS, smatra da je promjena asortimana u rasadnicima u korist šljive, a zapostavljanje jabuke sasvim logično.
– Sve diktiraju cijene odnosno troškovi. Od svih voćnih vrsta, proizvodnja jabuke je najskuplja. Ona zahtijeva intenzivni nadzor stručnjaka i zaštitu od brojnih napasnika, dakle hemijski tretman. To povećava troškove, a plasman je uvijek problematičan, što voćare direktno upućuje na vrste voća čija je proizvodnja jeftinija. Šljiva je u svakom slučaju sada povoljniji izbor – smatra Dojčinović.
Uglješa Sabljić iz Romanovaca, inženjer poljoprivrede, kaže da je promjena strukture u proizvodnji voćnih sadnica ove sezone zapravo prilagođavanje tržištu.
– Evidentno je nastojanje voćara u dva pravca. To su uzgoj voćnih vrsta u skladu s plasmanom i troškovima. Opredjeljenje je za voće koje se može prodati i za ono koje u procesu proizvodnje manje košta. Šljiva je isplativija od jabuke, tržište za trešnju, orah, lješnik svakako postoji. Koštuničavo voće nije kvarljivo, nije potrebna hladnjača za skladištenje – objašnjava Sabljić.
Ovaj stručnjak takođe naglašava i stalnu potražnju za autohtonim sortama, ali i voćem koje do skora uopšte nije bilo poznato u ovim krajevima. To su prvenstveno japanska jabuka, japanska kruška, smokva i druge vrste za koje nije poteban hemijski tretman, a niske temperature ih ne ugrožavaju.
Dnevnica 70 KM
Dnevnice za sezonske radnike u rasadnicima su u prosjeku 70 KM za 10 sati.
– Oni imaju dva obroka, pauzu, prevoz, kafu, piće. Sposobniji i vredniji mogu zaraditi i 80 KM dnevno, ali ni to nije dovoljno da bismo mogli biti zadovoljni odzivom – rekao nam je Jovo Dragojević, koji godinama, usljed nedostatka domaćih radnika, angažuje sezonce iz Srbije.
Izvor: Srpskainfo
