Đubrenje je najvažnija agrotehničaka mjera koja osigurava visoke i stabilne prinose svih gajenih kultura, jer samo pravilno ishranjene biljke mogu ispoljiti svoj genetski potencijal i dati očekivane prinose.
Naše tržište je snabdjeveno đubrivima raznih proizvođača, različitih vrsta prema namjeni i različitih formulacija.
Program đubrenja najbolje je napraviti u skladu sa ranije urađenom analizom zemljišta, gajenom biljnom vrstom, ciljanim prinosima, čime se obezbjeđuje najkvaliteniji program đubrenja sa svaku kulturu pojedinačno, a samim tim i ekonomsku opravdanost.
Azot je jedan od najvažnijih makroelemenata u ishrani svih biljnih kultura i najzastupnjeniji je u mineralnim i organskim đubivima. U industrijskoj proizvodnji nalazi se u amidnom, amonijačnom i nitratnom obliku, a biljkama je najpristupačniji u nitratnom obliku. Usvajanje azota kod strnih žita počinje već u fazi ukorjenjavanja, a završava se u fazi formiranja i nalivanja zrna.
Pročitajte: Prva faza razvoja pšenice zahtijeva puno fosfora
Ozimim usjevima je nakon perioda mirovanja, kada započnu fiziološki procesi u biljkama potrebna određena količina hranjiva (azota). S toga je proljećna prihrana azotnim đubrivima obavezna i redovna mjera, jer su biljke izlaskom iz zime iscrpljene i potrebna im je određena količina hrane za kretanje vegetacije u proljeće i dalji rast i razvoj.
Sa prvom prihranom ne treba žuriti, jer dok su biljke u stanju mirovanja ne mogu usvajati unijeta hranjiva, te dolazi do njihovog procjeđivanja u dublje slojeve zemljišta i biljke ih ne mogu usvajati. Prvu prihranu je najbolje obaviti kada se zemljišta u zoni korjenovog sistema zagrije iznad 5 °C i zadrži se 5-6 dana.
Pšenici je najviše azota potrebno u fazi bokorenja, jer se u čvoru bokorenja počinju formirati svi budući organi biljaka, te je zbog toga veoma bitno prisustvo hranjiva u tom periodu. U našim uslovima to je kraj februara i početak marta.
Takođe je bitan odabir đubriva za prvu prihranu, jer ništa nismo postigli ako u prvoj prihrani unosimo hranjiva koja ne moge biti pristupačna biljkama u datom momentu.
Prvu proljećnu prihranu najbolje je obaviti sa KAN-om. Azot se u ovom mineralnom đubrivu nalazi pola u nitratnom, a pola u amonijačnom obliku, pa ima brže i produženo djelovanje, te na taj način zadovoljava potrebe biljaka za azotom u određenom periodu. Za prvu prihranu primjenjuje se u količini od 200-250 kg/ha.
UREA je visoko koncentrovano azotno đubrivo u kome se azot nalazi u amidnom obliku. Ima produženo dejstvo, međutim, primjena UREE u prvoj prihrani se ne preporučuje jer povećava kiselost zemljišta, a i biljke azot u ovom obliku sporije usvajaju. Za njenu primjenu potrebne su nešto više temperature kako bi hranjiva lakše bila pristupačna biljkama nakon primjene.
Drugom prihranom u zemljište se unosi ostatak predviđene količine azota, mjesec dana nakon prve prihrane, tj. u fazi vlatanja. Količina đubriva za drugu prihranu zavisi od stanja i vrste usjeva, a kreće se do 200 kg/ha KAN-a 27% N, AN-a 33% N ili UREE 46% N.
Veoma značajna i kvalitetna mjera je i folijarno đubrenje, naročito što se tiče mikroelemenata kao što su: bakar, bor, molibden, mangan i cink. Kada su u pitanju primarni elementi, odnosno makroelementi azot, fosfor i kalijum, koji zahtjevaju veliku količinu aktivne materije po površini, ne mogu se nadomjestiti folijarnom prihranom, ali mogu se nadoknaditi sekundarni makoelementi kalcijum, magnezijum i sumpor. Prema tome, folijarnom prihranom može se obezbjediti optimalna ishrana sekundarnim elementima(Ca, Mg, S) i mikroelementima (Cu,B,Mo,Zn).
