Požari na poljoprivrednim parcelama širom Srbije od sljedeće godine biće locirani putem satelita, što će olakšati kažnjavanje odgovornih za paljenje strnjišta, najavio je pre nekoliko dana ministar Branislav Nedimović. Tehnologiju koju je spomenuo razvija Institut BioSens, testirajući je za sada na području Vojvodine. Ideja je da svakom inspektoru uskoro bude dostupna aplikacija uz koju će moći tačno da locira požar i brzo odreaguje.
Slike koje svakodnevno gledamo na njivama pored puta, oni posmatraju iz ptičje perspektive. Snimke dobijaju od Evropske svemirske agencije na svakih pet dana i iz njih izvlače mnoštvo informacija, od stanja useva do požara na njivama.
“Gdje zapravo možemo da vidimo ili promjene u boji, da pocrni zemljište odjednom, čitava parcela u pravilnom obliku, ili možemo čak i da uhvatimo dim, kao što se ovde malo pre vidjelo. Znamo tačnu GPS lokaciju i znamo broj parcele na kojoj se to desilo. Ovo je prikazana cijela Vojvodina, gdje se vidi da su Srem i Južni Banat uglavnom zahvaćeni”, kaže Vladimir Crnojević, direktor Instituta “BioSense”.
Ovo je za sada jedinstvena priča, jer je, kaže, i Srbija jedinstvena po praksi paljenja njiva. U pitanju je zapravo platforma Agrosens, razvijena kako bi poljoprivrednicima pomogla da se bolje informišu. Trenutno je koristi 13 hiljada ljudi u Srbiji. Na ovaj način sada je prvi put počelo da je koristi i nadležno ministarstvo.
“Ono što mi trenutno radimo jeste da ministarstvu dostavljamo spisak, odnosno Upravi za zemljište dostavljamo spisak katastarskih brojeva parcela na kojima je izvršeno paljenje. Oni na osnovu toga mogu da pošalju inspekciju na teren i da postupe po zakonskim procedurama koje su trenutno važeće. To se odnosi na paljenje parcela, to se odnosi i na uzurpaciju zemljišta”, navodi Crnojević.
Plan je, kaže, da te podatke inspektori dobijaju preko aplikacije na mobilnim telefonima kako bi mogli brzo da odreaguju. Ministar poljoprivrede najavio je da će u sistem biti uključeni i poljočuvari, a rezultate zabilježene u deset dana oktobra nazvao poražavajućim. Samo u jednoj lokalnoj samoupravi u srednjem Banatu bilo je 950 zapaljenih parcela. Takvu sliku poljoprivrednici objašnjavaju poteškoćama koje imaju u pripremi zemljišta za sjetvu, sa bolestima na kukuruzu, ali i lošom finansijskom situacijom.
“Zadnjih dva mjeseca nije pala kap kiše. Bilo kakvo oranje ne dolazi u obzir. Ne može se zemljište pripremiti za sjetvu pšenice. Mislim da bi akcenat trebalo da stave više na pomoć u poljoprivrednoj proizvodnji. Sa ovakvim minimalnim cijenama proizvoda koje traju već desetak godina, mi smo bukvalno na rubu opstanka”, napominje Dragan Kleut, Savez udruženja poljoprivrednika Banata.
I dok poljoprivrednici traže veće subvencije, tehnologija koja bi trebalo da kontroliše kako se subvencije troše, već postoji. Kao i kod požara, njena primena krenula je najpre u Vojvodini, dok će se od sledeće godine koristiti u čitavoj zemlji.
Izvor: N1
