Breza je drvo hladnijih krajeva, visine do 30 metara, bijele glatke pokožice na kori koja se ljušti u vodoravnim vrpcama. Pojavljuje se u nizinskim i brdskim krajevima, u vidu dvije vrlo slične vrste koej su nekada imale i zajedničko znanstveno ime (Betula alba L.) iz porodice breza (Betulaceae).
U suvremenoj botanici razlikujemo običnu ili viseću brezu (Betula pendula Roth) kojoj grančice vise kao konopci i koja voli suha staništa i maljavu ili sjevernu brezu (Betula pubescens Ehrh.) koja voli močvarna i hladnija staništa. Listovi obične breze su glatki, dok su listovi maljave breze pokriveni finim flačicama, s jače izraženom nervaturom na donjoj strani. Mlade grančice maljave breze su također gusto dlakave.
Berba listova i pupoljaka
Listovi se beru i suše u maju i junu, a lisni pupoljci u martu i aprilu. Na istoj su biljci razdvojeni muški i ženski cvatovi u obliku resa (za takve cvatove kažemo da su jednodomni). Muške rese formiraju se već u listopadu i najčešće vise u parovima. Dugačke su do 10 centimetara. Ženske rese pojavljuju se u proljeće, stoje uspravno i dugačke su do dva centimetra.
Muške se rese rijetko beru, a služe za pripravu čaja za povećavanje imuniteta. Ovdje treba spomenuti i treću vrstu breza: patuljastu ili alpsku brezu (Betula nana L.) koja raste u obliku drvolikog grma na vlažnim staništima Alpa i u planinama sjevera. Njezin grubo nazubljeni list veoma je cijenjen kao biljni lijek protiv šećerne bolesti.
Bogatstvo vitamina C u svježim listovima
U svježim listovima i lisnim pupovima breze nalazimo tanin, gorke tvari, saponin, smole, eterično ulje, dikarbonske kiseline, betulabin, betuloretinska kiselina, soli kalija, kalcija i željeza, provitamin A, vitamin E i vitamin C. Zanimljivo je da u razvijenim listovima vitamina C ima čak 140 mg na 100 g listova – jednako kao u listovima koprive ili u plodovima paprike.
Stoga je breza bila veoma cijenjena od davnina. Stari germanski i slavenski narodi uzimali su uvarak od lista breze, a lisne pupoljke i sasvim mlade listove za pripremanje variva, kaša i juha, uvijek zajedno s drugim povrćem i biljem poput kelja, zelja, koprive, mišjakinje i sedmolista.
Brezovi medenjaci
Unutrašnji dio brezove kore može se sušiti i mljeti u brašno iz kojeg se peku pogače s medom tzv. brezovi medenjaci. To je uobičajeno u Norveškoj i Finskoj, a za Drugog svjetskog rata, u nestašici brašna i hrane općenito, ti su se medenjaci radili i kod nas.
Sok iz brezina debla
Brezov sok dobiva se bušenjem drveta breze u proljeće, kad potjera sokove. Izbuši se rupa na deblu i pod njom pričvrsti posuda u kojoj će se kapanjem skupljati sok. Posuda ne smije biti metalna. Taj je sok toliko krepak da spašava čovjeka od iznemoglosti nakon iscrpljujućeg rada ili duge bolesti.
Nažalost, takvim postupkom ugrožava se stablo breze, jer ga kroz izbušenu rupu napadaju štetne gljivice. Ozljeđenoj brezi produljit ćemo život ako ozlijedu premažemo i začepimo mekim pčelinjim voskom.
Čaj od breze za čišćenje i mršavljenje
Veoma je česta uporaba listova i lisnih pupoljaka breze za čaj protiv gihta, upale mokraćnih kanala i mjehura, kamenaca u mjehuri i bubregu te kamenaca u žuči. Čaj se priprema tako da se 3 velike žlice usitnjenih suhih listova (možemo pomiješati listove i lisne pupoljke u jednakim omjerima) stavi u 1 litru hladne vode, zavrije na sekundu pa ostavi poklopljeno 20 minuta. Još je djelotvorniji ako se priprema kao oparak, odnosno ako se prelije vrelom vodom. U oba slučaja, čaj procijedimo pa popijemo tijekom dana, po 1 šalicu svakih 3 sata, mlako i bez meda. Kura traje 14 dana.
Višemjesečna uporaba čajnog oparka od listova breze smanjuje masno tkivo u svim dijelovima tijela, pa tako i u grudima. Zato se preporuča kao bezbolan i prirodan način smanjivanja prevelikih grudi kod žena i kao pomoć približavanju idealnoj težini polaganim mršavljenjem, otklanjanjem celulitnih jastučića i eventualnih reumatskih tegoba. Izlučivanje peterostrukih količina mokraće omogućuje tijelu da se oslobodi štetnih naslaga i taloga već za 6 sedmica.
Na kuri ovim čajem rješavamo se bubrežnih kamenaca, snižavamo razinu šećera u krvi i umirujemo kašalj, a uz pojačano mokrenje pojačana je i menstruacija kod žena sa slabom i neredovitom menstruacijom. Umivanje njime daje licu svjež izgled, a na svakodnevno umivanim djelovima kože brže zarastaju i nestaju ranice, bubuljice, lišajevi i ogrebotine.
Priprema se od po 1 velike žlice usitnjenih listova breze, lisnih pupoljaka breze i vrškova priljepače. Pomiješamo ih i prelijemo sa 8 dl vrele vode, ostavimo poklopljeno 30 minuta, procjedimo i popijemo tijekom dana, svakih 3 sata po jednu šalicu čaja, mlaku, bez meda. Kura traje najviše 6 tjedana, a nakon stanke od 2 tjedna može se ponoviti.
Izvor: prvozdravlje.com
PROČITAJTE:
ČAGA – ljekovita gljiva sada dostupna na BIH tržištu
