Ako ste se odlučili za uzgoj jagoda, pokazaćemo vam nekoliko zanimljivih trikova za đubrenje, zahvaljujući kojima će vaša berba biti zaista savršena.
Trebaće vam samo glavni sastojak, a to je jod.
Njegovu količinu određujete kada se odlučite za đubrenje.
Navedena procedura ima tri faze.
Faza 1
Prvu fazu treba sprovesti u vrijeme kada još pripremate tlo za uzgoj jagoda.
Preporučljivo je koristiti 15 kapi joda na 10 litara vode.
Umiješajte ih u tečnost, a zatim ovom mješavinom dobro zalijte svoje gredice.
Pročitajte: Optimalni položaji za gajenje jagoda: Kako optimizovati rast
Faza 2
Kada su jagode posađene, može se pristupiti drugoj fazi. Obavlja se prije nego što jagode procvjetaju.
Ovdje će vam za istu količinu litara vode biti potrebno 15 kapi joda, jedna čaša visokokvalitetnog drvenog pepela i jedna kašičica borne kiseline.
Faza 3
Ovaj period nastupa kada jagode već cvjetaju i potrebno je podržati intenzitet cvjetanja. Ovdje đubrenje jagoda ima više efekat održavanja, pa će vam trebati 10 litara vode i 10 kapi joda.
Dovoljno je od pojedinačnih sastojaka napraviti rastvor kojim ćete u prvoj fazi zalijevati tlo, a u narednim zalijevati same jagode.
I to tako da svaka dobije otprilike 500 ml datog rastvora, što je bolje od bilo kakvog đubriva.
Zašto koristiti jod?
Jod igra važnu ulogu u vitalnoj aktivnosti biljaka, kao i u normalnom toku njihovih fizioloških procesa.
Učestvuje u sintezi pojedinih aminokiselina i proteina (sadržanih u njihovom sastavu), prirodni je antiseptik, sudjeluje u disanju, fotosintezi i metabolizm azota.
Ovaj element u tragovima je efikasan protiv većine gljivica, virusa i bakterija – posebno je efikasan protiv plijesni i pepelnice.
Nedostatak joda u biljkama može dovesti do smanjenja njihove otpornosti na razne bolesti.
Razlog za nedostatak joda može biti nedostatak ovog elementa u tlu (posebno u tresetnim, pjeskovitim zemljištima i zemljištima osiromašenim usjevima).
Pročitajte: Pet zdravstvenih prednosti jagoda koje trebate znati
Previše kisela tla su nepovoljna za jod – u njima jod odmah prelazi u niže slojeve i postaje nedostupan biljkama.
Najprirodniji jod je u plodnoj crnici, u nizinama i posebno u primorskim područjima.
Vizuelno utvrditi nedostatak ovog elementa u tragovima u biljkama je prilično teško, jer se neki poklapaju sa simptomima drugih bolesti i djelovanjem štetočina.
Stoga preporučujemo barem preventivno đubrenje biljaka jodom – biće korisno u svakom vrtu i sigurno neće štetiti biljkama.
