Na bijeljinskoj kvantaškoj pijaci u Agrotržnom centru „Knez Ivo od Semberije“ ponuda povrća i voća je smanjena, a cijene dva, čak i tri puta veće u odnosu na prethodnu godinu.
Pijaca je, prema tvrdnjama prodavaca, slabo posjećena. Sa druge strane, kupci tvrde da su poljoprivredni proizvodi preskupi za njihov standard.
Velika ponuda, mala potražnja, nekada su obarali cijene, a sada je suprotno. Gajba paradajza prošle godine u ovo vrijeme koštala je od 5 do 10 maraka, sada košta od 15 do 17 maraka. Vrećica krastavaca je takođe tri do četiri puta skuplja.
Na cijeni su i paprike koje se prodaju do marku i po kilogramu na veliko, a prošle godine toliko je koštala vrećica od tri kilograma. Kupus u kartonima je od 10 do 13 KM, a u vrećama 5 KM. Velike vreće krompira “idu” od 4 do 5 maraka, a male po 2.
Slavko Marinković iz Batkovića kaže da je rod smanjen, ali povećani troškovi proizvodnje, pa je – uprkos većim cijenama – dobit ista.
– Naprimjer, prošle godine kilogram lubenice bio je 15 pfeniga, a sad je 30. Ali prošle godine je bio prinos po hektaru oko osam tona, a ove godine će biti tri, najviše četiri tone. Kad se uzmu u obzir sva ostala poskupljenja, nema nas nigdje – kaže ovaj semberski povrtar, koji povrće proizvodi na tri hektara.
Na bijeljinskoj kvantaškoj pijaci u Agrotržnom centru „Knez Ivo od Semberije“ ponuda povrća i voća je smanjena, a cijene dva, čak i tri puta veće u odnosu na prethodnu godinu.
Pijaca je, prema tvrdnjama prodavaca, slabo posjećena. Sa druge strane, kupci tvrde da su poljoprivredni proizvodi preskupi za njihov standard.
Velika ponuda, mala potražnja, nekada su obarali cijene, a sada je suprotno. Gajba paradajza prošle godine u ovo vrijeme koštala je od 5 do 10 maraka, sada košta od 15 do 17 maraka. Vrećica krastavaca je takođe tri do četiri puta skuplja.
Na cijeni su i paprike koje se prodaju do marku i po kilogramu na veliko, a prošle godine toliko je koštala vrećica od tri kilograma. Kupus u kartonima je od 10 do 13 KM, a u vrećama 5 KM. Velike vreće krompira “idu” od 4 do 5 maraka, a male po 2.
Slavko Marinković iz Batkovića kaže da je rod smanjen, ali povećani troškovi proizvodnje, pa je – uprkos većim cijenama – dobit ista.
– Naprimjer, prošle godine kilogram lubenice bio je 15 pfeniga, a sad je 30. Ali prošle godine je bio prinos po hektaru oko osam tona, a ove godine će biti tri, najviše četiri tone. Kad se uzmu u obzir sva ostala poskupljenja, nema nas nigdje – kaže ovaj semberski povrtar, koji povrće proizvodi na tri hektara.
Da je sve skuplje, a ponuda lošija, potvrđuju i prodavci. Cijene variraju, kaže Miroslava Živanović.
– Kada ima kupaca roba je na cijeni, a čim se smanji potražnja, cijene naglo padaju. Neki samo dođu, vide, žale se na poskupljenja, ali ima i onih koji prokomentarišu pa ipak kupe. Mi bismo bili najsretniji da imamo obezbijeđen plasman, pa da svu robu prodamo “na pragu”, ali šta je tu je – kaže ona.
Bijeljinska kvantaška pijaca jedna je od najpoznatijih u regiji. Voće i povrće iz Semberije nekada se prodavalo na pijacama u Ljubljani, Zagrebu, Sarajevu, a sada se na njoj najčešće snabdijevaju Bijeljinci, mještani Ugljevika, Lopara, Zvornika i Brčkog. Kupci su zadovoljni ponudom, ali ne i cijenama.
Sena Imamović kaže da povrće kupuje na malo. Nada se da će do sezone pripremanja zimnice povrće pojeftiniti.
– Pravim turšiju, ajvar, kiselim kupus. Znači, kupujem paprike, patlidžan, zeleni paradajz, mrkvu, karfiol. Jeste da se nabere, ali domaće je domaće. Ove godine je mnogo skuplje, pa ako cijene ostanu ovakve, vidjeću šta ću i koliko moći – kaže ova domaćica.
I Ana Modraković redovno dolazi na kvantašku pijacu.
– Nekako sam navikla da ovdje kupujem na veće. Ci
Kupovna moć je ostala ista, dok su poljoprivredni proizvodi skuplji, kažu u Udruženju potrošača ’Zvono’’ Bijeljina. Upozoravaju da najveći ceh plaćaju kupci.
– Bilo je lošeg vremena, nepogoda, ali smatramo da nije baš toliko uništena ovogodišnja proizvodnja da bi cijene bile toliko uvećane u odnosu na prošlogodišnje – ističe predsjednik ovog Udruženja Jovan Vasilić.
Proizvodnja smanjena 40 odsto
Zbog nesigurnog tržišta i gubitaka proizvodnja povrća u Semberiji posljednjih godina smanjena je za skoro 40 odsto, kaže potpredsjednik Udruženja povrtara RS Rade Jovičević.
On smatra da bi se smanjenje povrtarske proizvodnje moglo zaustaviti otvaranjem punktova za otkup, sa mini linijama za sortiranje i pakovanje, gdje bi se roba ekstra kvaliteta odvajala za izvoz, a druga klasa za industriju. Ovu inicijativu povrtari Srpske uputiće resornom ministarstvu.
jene su ipak niže nego na zelenoj pijaci. A malo se i cjenkam pa dobijem i jeftinije. Ove godine sve je poskupjelo, ali razumijem i poljoprivrednike. Poharalo nevrijeme plastenike, uništilo povrće na otvorenom. Kad saberu uloženo, nažalost, nemaju izbora – kaže ova Bijeljinka.
Izvor: Srpskainfo
