Pažnju javnosti ovih dana privukla je pojava bruceloze i kju groznice u jednom velikom stadu u Brčko distriktu tj.naselju Palanka. Brčanski Inspektorat je preduzeo sve zakonom predviđene mjere. Te neophodne analize kako bi se ovaj slučaj stavio pod kontrolu.
Navedeno stado je brojalo ukupno 358 ovaca. Od čega 261 nije imala ušnu markicu. Nisu bile vakcinisane protiv zaraženih bolesti. Inspekcija Brčko distrikta je nakon izvršenih dodatnih analiza i potvrđenih rezultata o oboljenju, naložila eutanaziju ukupno 97 ovaca iz ovog stada.
Rekao je Miodrag Vasić, Glavni inspektor brčanskog Inspektorata.
Mikroorganizmi se izlučuju putem mlijeka, urina i fecesa inficiranih životinja. Karakterističan, i vrlo važan, način prijenosa odvija se tokom porađanja mladunčadi, kada veliki broj uzročnika dospijeva u okolinu iz amnijske tekućine i posteljice.
Mikrorganizimi su otporni na vrućinu.Takve osobine otpornosti organizma dopuštaju bakterijama da prežive duži vremenski period.
Čovjek se najčešće zarazi udisanjem ustajalog stajskog zraka koji sadrži velik broj mikroorganizama iz isušenog tkiva posteljice, plodne vode i ekskreta životinja. Ljudi su vrlo osjetljivi na bolest, i često je potreban vrlo mali broj organizama da uzrokuje infekciju. Rjeđi način infekcije je putem zaraženog mlijeka, ili putem zaražene hrane. Još rjeđi način prijenosa je s čovjeka na čovjeka.
Sve neophodne veterinarsko sanitarne mjere su provedene još prije mjesec dana kako na stadu. Tako i na zemljištu i pratećim zgradama u kojima su ovce boravile. Te ukoliko se u narednih mjesec dana ne pojave novi slučajevi smatraće se da je suzbijeno dalje širenje ove dvije bolesti.
Slučaj pojave bruceloze i kju groznice na stadu u naselju Palanka jedan je od najobimnijih u Brčko distriktu u posljednjih desetak godina. Obzirom da je gotovo stotinu životinja moralo biti eutanizirano.
Što je Q groznica?
Q groznica je zoonoza uzrokovana globalno prisutnom bakterijom, poznatijom kaoCoxiella burnetii. Q groznica je prvi put opisana 1935. god. Procjena je stručnjaka da veliki broj bolesti uzrokovanih spomenutom bakterijom prolazi nezapaženo, ili se iz nekog razloga ne prijavljuje nadležnim veterinarskim službama, pa je teško ponuditi točnu i preciznu procjenu incidencije ove bolesti na globalnoj razini. Mnoge infekcije kod ljudi prolaze neopaženo.
Stoka, ovce i koze primarni su rezervoari zaraze C. burnetii. Međutim, infekcije su zabilježene kod cijelog niza životinja, od drugih vrsta domaćih životinja pa do kućnih ljubimaca.
C. burnetii uglavnom ne uzrokuje klinički očitu bolest kod spomenutih životinja, iako su slučajevi pobačaja kod ovaca i koza povezivani s infekcijom C. burnetii.
