Naslovnica Blog Stranica 873

Koliko je zapravo jaja dobro pojesti sedmično: Odgovor je konačno stigao

Agrosavjet
-
0
Koliko je zapravo jaja dobro pojesti sedmično: Odgovor je konačno stigao

Kod mnogih osoba jaja imaju lošu reputaciju zbog toga što su bogata holesterolom, no njemački nutricionisti kažu da su zdravija nego što se misli, posebno za stariju populaciju.

Pečena ili kuhana jaja su često na jelovniku za doručak. Nisu na dobru glasu jer ih se smatra holesterolskim bombama. Njemački nutricionisti tvrde da je to samo djelomično tačno.

Jedno jaje ima solidnu količinu holesterola, oko 400 miligrama u prosjeku.

Šef nutricionističkog odjela Dječje univerzitetske bolnice u Munchenu, profesor Berthold Koletzko pojašnjava:

„Dvije trećine holesterola u krvotoku zapravo proizvodi sam organizam. Holesterol iz kokošjih jaja ima manju ulogu u metabolizmu nego što ljudi misle“, kaže Koletzko.

No nutricionisti kažu da treba pripaziti koliko ćete jaja pojesti.

Ističu da je ključ zdravlja uravnotežena prehrana, a ne potpuno izbacivanje pojedinih namirnica s jelovnika. Takav je slučaj i s kokošjim jajima.

Naša bi preporuka bila do tri jaja sedmično, rekla je glasnogovornica Njemačkog nutricionističkog društva (DGE) Antje Gahl.

To uključuje i jaja u drugim namirnicama poput hljeba, kolača, tjestenine ili majoneze.

Jaja nisu samo bogata holesterolom.

Bogata su proteinima i vitaminom A, sadrže i lecitin, „hranu za mozak“, odnosno za živčani sistem.

Zato su dobra za stariju populaciju, prenosi Hina.

PROČITAJTE:

Zašto je dobro jesti jaja za doručak

Kako da lakše ogulite kuvana jaja?

Eksperimentalne kulture konoplje i kafe biće uzgajane u svemiru

Agrosavjet
-
0
Eksperimentalne kulture konoplje i kafe biće uzgajane u svemiru
Kompanija Front Range Biosciences će, u saradnji sa univerzitetom Colorado i kompanijom SpaceCells USA narednoga proljeća na Međunarodnu svemirsku stanicu poslati uzorke kulture konoplje i kafe.
Ova američka firma bavi se proučavanjem novih varijacija u ovim dvjema vrstama biljaka, a novi projekt trebao bi pokazati kakav je uticaj mikrogravitacije na njihov razvoj.
Za sada je slanje eksperimentalnih kultura zakazano za mart 2020. kada bi uzorci trebali biti lansirani na ISS teretnom SpaceX-ovom misijom CRS-20, raketom Falcon9 i teretnom kapsulom Dragon.
Biotehnolozi koji će proučavati uzorke planiraju ispitivati uticaj mikrogravitacije za vrijeme boravka u svemiru, te istražiti ima li izostanak Zemljine normalne gravitacije upliv na genetske promjene kod biljaka.
Oko 480 uzoraka bit će poslano na ISS gdje će biti smješteni u kontroliranim uslovima, prenio je Bug.hr.
Posebni inkubator brinut će za kontrolisanu temperaturu i ostale uslove mikroklime, a sve će se nadzirati iz zemaljske kontrole misije. Stanične kulture konoplje i kafe u svemiru bi trebale ostati oko 30 dana, nakon čega će biti proučen njihov RNK.
Krajnji cilj naučnika je ispitati kako različiti uslovi, poput mikrogravitacije i radijacije, utiču na krajnji uzgoj biljaka.
Zbog klimatskih promjena, naime, razne biljke trebalo bi početi prilagođavati za uzgoj na lokacijama na kojima ranije nisu uspijevale, jer na dosadašnjim mjestima uzgoj više neće biti moguć. Jedan od koraka u tom procesu je i ovo istraživanje genetskih promjena na biljkama u svemiru.

BRANKO JANKOVIĆ: Kozja surutka koju proizvodim izvozi se na tri kontinenta

Agrosavjet
-
0
BRANKO JANKOVIĆ: Kozja surutka koju proizvodim izvozi se na tri kontinenta

Glumac Branko Janković već nekoliko godina ima farmu koza, vrlo uspješno se bavi preradom kozjeg mleka, a svoje proizvode čak i izvozi na tri kontinenta

Branka Jankovića mnogi pamte po ulozi kadeta Džakovića u seriji Vojna akademija, a malo njih zna da se prije četiri godine gotovo preselio u selo Gunjaci, u blizini Osečine.
Ovaj popularni glumac, mlađe generacije, odlučio je da se okrene prirodi i započne uzgajanje koza. Tokom nedelje bavi se preradom kozjeg mleka, a u Beograd odlazi kada ima obaveze. Iako mnogi bježe iz sela u grad, to nije slučaj sa Brankom, koji želi da mu sin Vukadin odrasta u prirodnom okruženju.

– Šta da vam kažem? Živim u Beogradu i ovde. Auto mi je kancelarija, rano ustajem. Inspirativan je ovo posao, daje energiju i snagu. Tu sam sa kozama. Meni nije strano što je ljudima moj život neobičan, niti da izađem pred ljude sa svojom životnom pričom. U prvom trenutku bio je veliki šok da vodim računa o svemu, a potom je život nastavio da ide svojim tokom. Verovali ili ne, imam već tri gazdinstva u komšiluku koja su mojom inicijativom krenula da se bave kozarstvom, a ja ću se baviti otkupom mlijeka od njih – priča Branko, i u isto vreme hrani koze.

– Svakodnevno konzumiranje kozjih namirnica dovodi do toga da nacija nema zdravstvenih problema. Mojoj deci dajem nekuvano kozje mlijeko, jer je velika šteta kozje mlijeko kuvati. Moja djeca nemaju problema sa bronhitisom i sa alergijama. Naučno je dokazano da je surutka antialergen. Pusta sela su idealna za razvoj kozarstva – ističe Janković i dodaje:
– Drago mi je da se u posljednje vrijeme sve više ljudi okreće prirodi. Iskreno, mislim da se svjest ljudi mijenja – da sve više ljudi živi zdravijim i prirodnijim načinom života i da taj vid življenja prenosi na svoje potomke.

Branko je veoma uspješan kada je izvoz surutke u pitanju. Za tri godine postigao je da surutku izvozi u Veliku Britaniju, na američki i australijski kontinent.
– Surutka koju proizvodim izvozi se na tri kontinenta. U svetu je postala hit jer je četrdeset odsto bolja od njihove, upravo zbog načina proizvodnje. Saznao sam da su moju surutku pili fudbaleri ,Mančestera, – kaže glumac, i dodaje:

– Moja surutka je bolja od austrijske jer je biljna struktura bale sjena veoma raznovrsna. U njoj se nalaze širokolisnate i uskolisnate biljke, cvijeće, ljekovito bilje, hajdučka trava. Naše bale sijena mirišu na čajeve, to je ključ kvaliteta našeg mlijeka. Na drugim farmama koze jedu samo detelinu ili jednu biljnu vrstu, a u analizama mog sijena nalazi se dve stotine različitih biljaka. Koze je jedu sa velikim apetitom i zato nikada nisu bolesne – ističe glumac.

Najavljena intenzivna kontrola prometa stoke u Semberiji

Agrosavjet
-
0
Najavljena intenzivna kontrola prometa stoke u Semberiji

Veterinarska inspekcija u Bijeljini najavila je intenzivnu kontrolu prometa stoke na području grada, saopšteno je iz lokalne uprave.

Razlog za to je sve češći promet domaćih životinja bez posjedovanja zakonski propisane veterinarsko-zdravstvene dokumentacije, kao i prodaja stoke na mjestima gdje je to zabranjeno.

Uzgajivači su prilikom svakog transporta stoke do stočne pijace dužni da posjeduju zdravstveno uvjerenje i pasoš za životinje, ističu iz inspekcije.

U saopštenju se navodi da je trgovina stokom dozvoljena isključivo na Stočnoj pijaci ili na farmi, a promet izvan ovih prostora nije dozvoljen i za to su predviđene kazne od 500 do 1.500 KM.

Veterinarska inspekcija najavila je da će sankcionisati svako neposjedovanje zdravstvenog uvjerenja, kao i svaki utovar, pretovar i vaganje stoke na nepropisanim mjestima.

Izvor: InfoBijeljina

ZARADA 10.000 evra po hektaru: Poljoprivrednici srećni, „trljaju ruke“

Agrosavjet
-
0
ZARADA 10.000 evra po hektaru: Poljoprivrednici srećni, „trljaju ruke“

U poslednjih nekoliko godina u supermarketima sve češće se prodaje batat – slatki krompir koji potiče iz Srednje i Južne Amerike. Zbog dobre cijene za njegovu proizvodnju zainteresovali su se i domaći poljoprivrednici.

Prije pet godina Slobodanka i Slobodan Lukić iz Draginca kod Loznice nekoliko sadnica slatkog krompira zasadili su iz radoznalosti, za svoje potrebe. Kvalitet namirnice i veliki prinos naveli su ih da se oprobaju i u proizvodnji za druge, zbog čega su zasad proširili na pet ari, javlja RTS.

Slobodanka kaže da je prinos na pet ari iznosio tonu, odnosno tonu i dvjesta.

„Planovi su da posadimo najmanje četrdeset do pedeset ari. Prodajemo ga po cijeni od dvjesta dinara za sada, u marketima su cijene oko 400 dinara“, kaže ona.

Lukići za sada batat prodaju poznanicima i na kvantaškoj pijaci, a za velike supermarkete potrebna im je i veća količina. Batat je otporan na bolesti i dobro podnosi visoke temperature, a u ishrani ima široku primjenu.

Od običnog krompira, znatno je teži, slađi i zdraviji, ali je i proizvodnja zahtjevnija.

„Proizvodnja počinje sa klicom“, objašnjava Slobodanka. „Kad klica dosegne pet – šest centimetara stavlja se u čaše dva meseca da se formira. Sredinom maja iznosi se na njivu i kreće se sa obradom i kopanjem. Vadi se početkom oktobra.“

Procjena je da proizvodnja slatkog krompira po hektaru može da obezbijedi zaradu do deset hiljada evra. Najveći trošak predstavljaju sadnice, zbog čega Lukići planiraju da ih uzgajaju sami

Izvor: mondo.rs

Najčešće ga koristimo kao začin u ishrani: Redovna konzumacija je veoma ljekovita

Agrosavjet
-
0
Najčešće ga koristimo kao začin u ishrani: Redovna konzumacija je veoma ljekovita

Mada ruzmarin najčešće koristimo kao začin u ishrani, trebalo bi ga redovno konzumirati u vidu čaja jer je veoma ljekovit.

Lista njegovih blagotvornih efekata je dugačka. Poboljšava pamćenje, raspoloženje i cirkulaciju, umanjuje bolove i upalne procese, jača imunitet, dobar je za detoksikaciju organizma, ali i povećanje krvnog pritiska. Čaj od ruzmarina je bogat vitaminima A, B, C, D, E i K. Veoma je moćan antioksidans, ali i kao antibakterijsko i antiseptično sredstvo, zbog čega je odličan za prevenciju mnogih bolesti.

Pročitajte: Ulje od ruzmarina – Kako napraviti i koristiti?

Evo i kako da pripremite ovaj čaroban napitak, čija je maksimalna dnevna doza tri šolje. U 250 ml ključale vode stavite nekoliko listova ruzmarina i kuvajte još desetak minuta. Sklonite čaj s ringle, poklopite ga i ostavite da odstoji 15 minuta, a zatim ga procijedite.

Izvor: B92

Da li je u pitanju prevara? Povrće gajeno na organski način nije boljeg kvaliteta /VIDEO/

Agrosavjet
-
0
Da li je u pitanju prevara? Povrće gajeno na organski način nije boljeg kvaliteta /VIDEO/

Rezultati ispitivanja hemijskog sastava 11 vrsta povrća i šampinjona sa tri beogradske pijace pokazuju da je kvalitet dobar. Nije zabeležen nedozvoljen nivo olova, kadmijuma i drugih toksičnih elemenata.

Ali, na iznenađenje potrošača, paprika, brokoli, karfiol i ostale analizirane namirnice gajene u organskim uslovima nisu boljeg kvaliteta od onih proizvedenih klasičnim putem.

Kako je to moguće, da li se značaj organske hrane preuveličava ili je Srbija mesto bogom dano za gajenje zdravih proizvoda?

„U organskoj proizvodnji se ne koriste sintetičke materije… Očekujemo da organski proiztvod ne sadrži nedozvoljene količine pesticida ili drugih štetnih materija, a podjednako to jeste važno i za konvencijalnu i za integralnu proizvodnju“, rekao je prof. dr Nebojša Momirović, profesor ratarstva i povrtarstva na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu.

Da li smo u zabludi pogledajte u video-materijalu:

VIDEO

Ratari zabrinuti na uticaj temperatura na usjeve

Agrosavjet
-
0
Ratari zabrinuti na uticaj temperatura na usjeve

Do kalendarskog početka zime ostalo je svega nekoliko dana. Umjesto sniježnog pokrivača i uobičajnih temperatura ispod nule ovih dana živa u termometru dostiže i 15. podiok. U Lijevče polju ratari zabrinuti za stanje jesenjih usjeva.

Drago Hrvaćanin iz Rogolja svakodnevno obilazi parcele pšenice koje nije zasijao u optimalnom agroroku. Neuobičajeno toplo vrijeme kaže negativno bi se moglo odraziti na usjeve jer vegetacija nije zaustavljena.

– Malo je čak ovo sade i pretoplo jer još uvijek raste i nije dobro jer se previše razvija i kada dođe do snijega ona polegne – naglašava Drago Hrvaćanin, ratar iz Rogolja.

Pero Dukić ječmom i uljanom repicom je zasijao više stotina hektara u optimalnom agroroku. Usjevi su prošli fazu „kaljenja“, međutim one je oprezan u prognozama.

– Ovo vrijeme pogoduje razvoju bolesti i virusa na žitaricama i sama nam situacija nagovještava da ćemo morati biti vrlo spremni da ovako dobre usjeve održimo u dobroj kondiciji – istakao je Pero Dukić, iz preduzeća „Vitaland“ Nova Topola.

Agronomi Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi kažu da neuuobičajeno visoke temperature mogu negativno u manjoj mjeri uticati na usjeve zasijane izvan optimalnog agroroka.

– Ako ne bude snijega, a pojave se niske temperature doćiće vjerovatno do nekog manjeg oštećenja, ali to je neznatno oštećenje za pšenicu 10 do 15 prosto ,ali se ona kompenzuje sa sjetvenom normom u kasnijim rokovima sjetve za 10 do 15 procenata – naglašava Nenad Erceg, stručni saradnik za ratarstvo Područne jedinice Gradiška, Resor za pružanje stručnih usluga.

Zbog nepovoljnih vremenskih prilika tokom jeseni ozimim usjevima je zasijano oko 13.000 hektara što je znatno manje od dugogodišnjeg prosjeka. U optimalnom agroroku ratari su uspijeli da zasiju oko 40 procenata površina.

VIDEO

Izvor: RTRS

U stravičnom požaru izgorjelo 770 krmača i 1.980 praščića

Agrosavjet
-
0
U stravičnom požaru izgorjelo 770 krmača i 1.980 praščića

U požaru koji se dogodio sinoć u selu Kapinovo u Bugarskoj na svinjogojskoj farmi izgorjelo je gotovo 3.000 svinja, uzrok je nepoznat, a štete se i dalje zbrajaju.

U požaru na svinjogojskoj farmi koji se dogodio sinoć u Bugarskoj u mjestu Kupinovo izgorjelo je gotovo 3.000 svinja od čega 770 krmača i 1.980 praščića. Požar se dogodio nešto iza ponoći 17. prosinca, prenosi agronovinite.

Vatrogasci su se s požarom borili cijelu noć, vatru su ugasili oko 7:30 ujutro, a na zgarištu zatekli zastrašujuće prizore.

Osim ogromne štete kada je riječ o gubitku stoke, požar je uništio i gotovo 500 m2 krovne konstrukcije na farmi i opremu u prostorijama za životinje. Vrijednost štete i dalje se zbraja, a uzroci incidenta se tek moraju razjasniti.

Farma je u vlasništvu bugarsko-autrijske tvrtke Agro SIP, izgrađena je 2015. godine u sklopu modernog kompleksa od 3 farme svinja, tvornice stočne hrane i klaonice. Ukupna investicija iznosila je 23 milijuna leva (oko 88 milijuna kuna).

Farma je izgrađena prema austrijskom sustavu u skladu sa svim ekološkim zahtjevima – sa sanitarnim prolazima, rashladnim sustavima i odvodnjom otpadnih voda. Na farmi su uzgajane svinje danske tvrtke Danbred.

Podsjetimo, sličan se požar, tri puta većih razmjera, prošle godine dogodio i u Hrvatskoj.

Iako su prvi podaci govorili o stradanju tisuću životinja, u konačnici je čak 10.000 svinja i praščića smještenih na svinjogojskoj farmi PIK-a Vinkovci u Andrijaševcima izgorjelo u stravičnom požaru.

Izvor: Agroklub.ba

Objavljena poljoprivredna prognoza od 2019. do 2030. godine

Agrosavjet
-
0
Objavljena poljoprivredna prognoza od 2019. do 2030. godine

EU do 2030. očekuje rast tržišta žitarica, ali pad proizvodnje uljarica

Evropska komisija objavila je poljoprivrednu prognozu od 2019. do 2030. godine. Prema procjenama, potražnja EU za žitaricama i uljaricama i dalje će ostati visoka uglavnom zbog potreba u stočnoj hrani, iako će industrijska upotreba brže rasti.

Očekuje se da će tržište žitarica rasti te da će proizvodnja u EU doseći 320 miliona tona u 2030. godini (u usporedbi s 312 miliona tona u 2019. godini). Izvoz bi se trebao umjereno povećati zbog pojačane konkurencije na globalnoj razini, s povećanjem proizvodnje u crnomorskoj regiji.

Što se tiče proteinskih kultura, očekuje se snažan rast proizvodnje u EU koji će 2030. dostići 6,3 miliona tona (u usporedbi s 3,9 miliona tona u 2019.). Ovaj rast će biti vođen snažnom potražnjom biljnih proteinskih proizvoda i lokalno proizvedenih izvora proteina, kako za stočnu hranu, tako i za prehranu ljudi.

Poljoprivredne površine pod uljaricama blago će se smanjiti, iako se predviđa značajan rast površina pod sojom. Očekuje se da će proizvodnja uljane repice nastaviti opadati unatoč održanoj potražnji i njenoj agronomskoj vrijednosti u sustavima rotacije usjeva. Konačno, proizvodnja uljarica trebala bi ostati stabilna tijekom promatranog razdoblja, a to je 32 miliona tona do 2030. godine.

Za sektor šećera predviđa se da će se smanjiti ljudska potrošnja za 0,8% godišnje u razdoblju od 2019. do 2030. godine. Procjenjuje se da će se površina šećerne repe u EU stabilizirati na oko 1,6 miliona hektara u 2030. Proizvodnja u EU bi trebala doseći 18,5 miliona tona u 2030. (u usporedbi sa 17,5 miliona tona u 2019.).

Izvor: Agroklub.ba

1...872873874...1.012Stranica 873 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia