Naslovnica Blog Stranica 436

U Zapadnoj Srbiji zarađivali i do milion dinara za dan od berbe crvenog zlata

Berba crvenog zlata u Zapadnoj Srbiji završava se ovih dana. Malinari nakon mnogo vremena i dugog čekanja konačno zadovoljno trljaju ruke.

Rekordno visoka cijena maline

Rekordno visoka otkupna cijena od običnih poljoprivrednika za jedan dan napravila je milionere, doduše u dinarskom iznosu.

Milija Poledica iz ariljskog sela Divljaka uz svoja dva sina podigao je zasade na površini od šest hektara i zaposlio 60 sezonskih radnika. Njegova dnevna zarada poslednjih mjesec dana kretala se oko 1,5 miliona dinara.

Pročitajte: Recepti za sok od malina bez kuvanja i sok od malina bez šećera

„Čekali smo da konačno dođe jedna dobra sezona i dočekali. Prethodnih godina smo se prebrojavali, koliko i da li nam je ostajalo zarade. Dok sada nakon berbe možemo reći da je ovo jedna od najboljih godina za srpsku malinu. Nadamo se da će ovakvo stanje potrajati i da će sljedeća godina biti bar slična ovoj. Pred nama su velika ulaganja, jer šta god neko mislio ni nama ove pare ne padaju sa neba već ih krvavo zarađujemo. Potražnja crvenog zlata bila je velika zbog nestašice kod glavnih konkurenata. Cijena po kilogramo kretala se u proseku oko 400 dinara, negde čak i preko što je istorijski maksimum“, rekao je Poledica, prenosi Rina.

Neki poželjeli da kupe i avion

Nakon završetka berbe u većini malinjaka, voćari su sada dali sebi malo oduška i željni su proslava i provoda. Neke kao da žuljaju te pare u novčanicima, pa je jedan poljoprivrednik poželio da kupi i avion.

„Želeo je na taj način da pomogne svima i odjednom poprska ili zalije sve maline. Ipak odustao je od te namjere“, kažu mještani ariljskog sela Divljaka.

Prema prvim podacima dobijenim od Asocijacije malinara Srbije ove sezone u malinjacima Moravičkog i Zlatiborskog okruga ubrano je oko 10.000 tona maline, što je manje nego prošle godine kada su prinosi bili čak tri puta veći.

Pročitajte: Rakija od maline – Recept za ukusno piće bogato vitaminima

„Prošle sezone prinosi su bili oko 30.000 tona, a sada su suša, grad i mraz učinili svoje pa je rod poprilično manji. Kada se uzme u obzir prosjek od nekih prethodnih godina gde su prinosi se kretali oko 50.000 tona jasno je koliko je malina zapravo ugrožena kod nas. Problem pravi loš sadni materijal, pa je neophodno uložiti u zasade. Olakšavajuća okolnost jeste ovogodišnja dobra cijena. Takođe i subvencije države uz pomoću kojih se lakše mogu kupiti kvalitetne bezvirusne sadnice“, rekao je Dobrivoje Radović predsednik Asocijacije malinara Srbije.

Izvor: b92.net

 

Pšenična trava – Brojna ljekovita svojstva i način uzgajanja

Pšenična trava – Brojna ljekovita svojstva i način uzgajanja – Pšenicu su konzumirali stari Egipćani i to ni više ni manje nego 5.000 godina p. n. e. uzgajajući je u dolinama Nila. Kasnije su prednosti pšenice prepoznali Grci i Rimljani. Istorijski zapisi govore o širokoj primjeni u medicini. Kinezi su pšenicu koristili za pročišćavanje krvi, jer pšenica za sebe veže teške metale te ih odstranjuje iz organizma.

Pšenica se u istoriji koristila i kao sredstvo za jačanje imuniteta te kao lijek protiv upala. Pšenica je vrlo jednostavna za uzgoj te je poznajemo kao jednu od kultura koje su otporne na razne vremenske uslove, a osim toga – pšenica se može uzgojiti na gotovo svakom tlu.

Većina ljudi pšeničnu travu konzumira u obliku soka zbog toga što je teže probavljiva. U specijalizovanim prodavaonicama zdrave prehrane pšeničnu travu možete pronaći u obliku trave koja je topiva u vodi, soka, shakea, smoothiesa itd. Varijacija na temu je bezbroj. Osim toga, zašto biste je kupovali prerađenu kada je možete uzgojiti u udobnosti vlastitog doma?!

Pročitajte: Četiri ljekovita korova koja rastu svuda oko nas!

Kod kojih oboljenja pomaže pšenična trava?

Za pšenicu je dokazano da podstiče zdravlje cjelokupnog organizma. Pšenična trava jača imunološki sistem, vrši detoksikaciju našeg tijela i smanjuje rizik od nastanka raznih bolesti. U tradicionalnoj medicini se koristi za različite tegobe poput:

  • Prehlade
  • Kašlja
  • Probavnih smetnji
  • Visoke tjelesne temperature
  • Reumatoidnog artritisa
  • Kožnih oboljenja
  • Kontroliranja nivoa šećera u krvi
  • Zdravlja usne duplje i zuba
  • Za normaliziranje rada štitnjače
  • Za prevenciju karcinoma
  • Za prevenciju bolesti srca i kardiovaskularnog sistema
  • Liječenje anemije
  • Ublažavanje štetnih posljedica hemoterapije
  • Čišćenje limfe

Ako ste ”teškaš u kategoriji” nastavite s čitanjem našeg članka i saznajte više informacija o pšeničnoj travi. Nadajmo se da će vam informacije pomoći u liječenju vaših bolesti i tegoba.

Šta je pšenična trava?

Pšenična trava je mlada trava od pšenice. Može se uzgajati na otvorenim i zatvorenim prostorima i ima široko područje rasta.

Kao i većina biljaka, sadrži klorofil, aminokiseline, vitamine, minerale, i enzime. Upravo zbog visokog udjela hlorofila, pšenična trava povoljno djeluje na obogaćivanje krvi kiseonikom.

Pročitajte: Neven je odličan za kožu, ali i za unutrašnju primjenu

Prirodan je izvor vitamina A, K, B6 i E, kalcijuma, selena, magnezijuma, gvožđa, tiamina, riboflavina, niacina, a ima i neznatnu količinu proteina. Suprotno uobičajenom mišljenju, vitamin B12 se ne nalazi u pšeničnoj travi, on je samo nusprodukt mikroorganizama koji na njoj žive.

Ljekovita svojstva pšenične trave

Pšenična trava se često konzumira u obliku soka ili čaja kako bi se potaknulo čišćenje probavnog sistema i cijelog organizma. Ljudi je konzumiraju u borbi protiv mnogih bolesti, od najlakših, poput prehlade, do najtežih poput raka.

  • Smatra se da pšenična trava povećava broj crvenih krvnih zrnaca, čisti krv i organe te probavni trakt te stimulira metabolizam.
  • Smanjuje količinu kiseline u krvi.
  • Pozitivno djeluje na čir na želucu, ulcerozni kolitis, proliv i zatvor.
  • Detoksikuje jetru i krv te hemijski neutralizuje negativne uticaje okoline na tijelo.

Visok sadržaj hlorofila pomaže u prenošenju kiseonika u krvi. Vjeruje se da se pšenična trava u organizmu ponaša kao hemoglobin, protein koji prenosi kiseonik crvenim krvnim zrncima.

Stručnjaci su potvrdili da pomaže u ublažavanju nuspojava hemoterapije, a ne narušava njeno djelovanje, odnosno, smanjuje uticaj zračenja zahvaljujući antiupalnom enzimu SOD-u (super-oksid-dismutazi).

Jača imunitet i podiže nivo energije. Odlična je pomoć u procesu zdravog mršavljenja. Potiče plodnost i ima antiupalna svojstva. Također, preporučljivo je imati teglicu pšenične trave pokraj kreveta za lakši san.

Pšenična trava se smatra zdravom i sigurnom, ali ipak postoje i određene nuspojave koje se pojavljuju pretjeranim konzumiranjem. To mogu biti glavobolja, mučnina, naticanje grla ili visoka temperatura.

Pročitajte: Timijan – Biljka koju je dobro imati u kućnoj apoteci

Osim što pšeničnu travu možete sami uzgajati i pritom je sirovu koristiti, postoje i alternative, pa je tako možete pronaći u sokovima, čajevima, ali i različitim oblicima dodataka prehrani poput pšenične trave u prahu koju možete umiješati u sok, čorbu, voće ili salatu.

Kako uzgojiti svoju vlastitu pšenicu?

Kako biste si osigurali svoje vlastite zalihe pšenice – donosimo vam nekoliko korisnih savjeta za sadnju i uzgoj. Osim što je to najjeftinija opcija, ujedno je i način da se osjećate zadovoljno jer sadite svoj vlastiti lijek.

Pšenica u pravilu raste jako brzo. Za uzgoj će vam biti potrebno ekološko sjeme pšenice, treset i zemlja. Postupak za sadnju i održavanje pšenice:

  • Sjemenke pšenice namačite osam do dvanaest sati.
  • Sjemenke pšenice potrebno je u staklenoj teglici natapati tokom 24 sata, te ih isprati najmanje tri puta.
  • Kada primijetite da je pšenica počela klijati, posadite sjemenke na vrh zemlje.
  • Odnos bi trebao biti jedan dio treseta prema tri dijela zemlje.
  • Tokom prva tri dana držite teglu sa pšenicom pokrivenu da se ne isuši. Posađenu pšenicu prethodno zalijte.
  • Tokom tih dana pšenicu ujutro dobro zalijte, a uveče samo poprskajte vodom.
  • Četvrti dan otkrijte teglu, a sjemenke neka budu na indirektnom svjetlu.
  • Temperatura na kojoj će vaše sjemenke lijepo rasti je 21 C do najviše 26 C.
  • U slučaju da se na pšenici pojavi plijesan, uzgojite novu.
  • Pšeničnu travu potrebno je rezati kada naraste oko dvadesetak centimetara.
  • Dva dana prije rezanja, pšenicu iznesite na sunce (ako ga ima) da bi lakše došlo do sinteze hlorofila.
  • Sok od pšenične trave možete iscijediti uz pomoć blendera ili sokovnika uz malenu količinu vode.
  • Prilikom nove sadnje, koristite novo sjeme.

Izvor: krenizdravo.hr

Vučika – Biljka koja đubri zemlju azotom

Vučika je otporna trajnica impresivnih cvjetova koja ima vrlo korisnu ulogu u bašti – besplatno đubri zemlju azotom. Na vama je samo da je posadite u baštu.

Vučika cvjeta cijelo ljeto, ako joj se podrezuju cvjetovi. Jako brzo raste i može da poraste u prilično veliki grm.

Reč je o veoma otpornoj i nezahtjevnoj višegodišnjoj biljci, koja nije samo lijepa, već donosi korist bašti. Naime, ona svojim dubokim korijenom vezuje azot u zemlji i na taj način đubri okolnu zemlju, te je zbog toga u svojim baštama sade mnogi organski povrtari.

Pročitajte: Pet biljaka koje vole LOŠE TLO – Neće im smetati ni suva zemlja ni loša osvjetljenost

Ova biljka može da naraste do 150 cm i vrlo je dekorativna u doba cvjetanja. Cvjetovi su krupni, složeni u grozdaste klasove. Najčešće su bijele, žute, ružičaste i ljubičaste boje, a postoje i dvobojni varijeteti.

Sije se u proljeće ili kasnu jesen direktno u zemlju. Pre sjetve sjeme je potrebno natopiti u mlakoj vodi i ostaviti 6-8 sati, piše agroinfo.rs.

Odgovara joj sunčano mjesto, a može da uspjeva i na siromašnom zemljištu.

Kada se sije treba ostaviti dovoljno mjesta (oko 50 cm), jer u drugoj godini može da bude prilično širok grm.

Kako je riječ o visokoj biljci, odlično izgleda u pozadini bašte ili dvorišta, a možete da je posadite kao središnju biljku.

Pročitajte: Nabavite ovaj cvijet – Odbija komarce, ose i muve

Da bi se produžilo cvjetanje neophodno je njihovo orezivanje.

Važno je napomenuti da je vučika otrovna biljka, ali samo ako se pojede ili se namaže njen bijeli sok iz stabljika. Zato prilikom orezivanja treba koristiti rukavice.

Nakon 4 godine biljke mogu da se zamene, jer im se cvjetanje tada značajno smanjuje.

Džem sa tikvicama i kivijem – Novina koju treba da probate

Vrijeme je da “prodrmamo” zimnicu. Držite se svakako starih provjerenih recepata, ali dobro je i da svake godine probate nešto novo. Ovaj put vam predlažemo džem sa tikvicama i kivijem.

Ideju za ovu neobičnu kombinaciju pronašli smo na blogu Stumbling-on-happiness. Ukus je divan, nov, osvežavajući, treba da probate. Sa ovim sastojcima dobićete 1,5 l džema.

Pročitajte: Recept za ukusan i fantastičan DŽEM OD NARANDŽE

Potrebno vam je:

  • 700 gr kivija, oguljenog i isjeckanog
  • 600 gr tikvica oguljene i izrendane
  • 1,3 kg šećera (mada možete koristiti i manje ili pokušati eksperimentisati sa medom)

Pripremite kivi i tikvice (operite, ogulite, isjeckajte, izrendajte). Iz tikvica nakon rendanja iscijedite višak tečnosti. Pomješajte kivi i tikvice i izvažite. Stavite istu količinu šećera (recimo, ako ste dobili 1 kg mješavine, stavite 1 kg šećera). Sve pomješajte i ostavite u posudi pokriveno preko noći.

Pročitajte: Džem od đumbira i limuna – Najbolji prirodni preparat za imunitet

Većina šećera će se istopiti do jutra, a pojaviće se i sirup. Sve stavite u šerpu na šporet da se kuva na nižoj temperaturi, mješajući povrijemeno. Kada prokuva ostavite na šporetu još par minuta, pa skinite i ostavite da odstoji 12 sati pokriveno.

Nakon 12 sati, ponovo smjesu stavite na šporet da prokuva, pa sklonite i ostavite još 12 sati da odstoji.

Sljedeći dan (nakon 12 sati) ponovo, po treći put, stavite mješavinu da prokuva, samo ovaj put ostavite na šporetu da kuva 45 minuta, mješajući povremeno da vam džem ne bi zagoreo. Skinite sa šporeta i ostavite da se u potpunosti ohladi. Sipajte ga u prethodno sterilisane tegle. Čuvajte u frižideru.

 

Da li je ovo kraj za pesticide? Patentiran usisivač za mehaničko uništavanje štetočina /VIDEO/

Širom svijeta kompanije traže rješenja na polju mehaničkog suzbijanja štetočina, a zanimljiv je prijedlog iznio američki Coastal Tractor. Javnosti su predstavili svoj priključak nazvan Bug – Vac (usisivač buba) kojim mogu da se suzbiju štetočine u redovima između usjeva, ali i na samim biljkama.

Rad ovog uređaja zasniva se na ventilatorima velike snage koji pomoću vazduha usisava štetočine. Zatim ih uređaj baca prema gore kroz sistem rešetki koje ih mehanički uništavaju.

Pročitajte: Biljka koja je efikasna koliko i pesticidi

Ovaj alat koji proizovđači nazivaju napa, može da bude širok od 100 do 200 cm. Montira se na okvir, odnosno nosač, a zavisno od potreba, poljoprivrednik bira koliko mu je komada potrebno i koju će površinu da zahvati. Moguć je zahvat do pet metara u jednom prohodu traktora. Priključak je u tri tačke, a može da se kači na prednju ili zadnju hidrauliku traktora.

Takođe visina mašine može da se lako podešava pomoću hidraulike. Nape su izrađene od aluminijuma sa nerđajućim čelikom kako bi im se produžio vijek trajanja. Zamišljena je kao alat za upotrebu u ekološkom uzgoju, ali naravno, može da se koristi u konvencionalnom, piše farmer.pl.

Pročitajte: Organski pesticidi koje možete sami da napravite – Donosimo vam odlične i jednostavne recepte za izradu

Kako naglašava njegov proizvođač, u uzgoju jagoda uspjeli su da dostignu djelotvornost od čak 98% kada je u pitanju suzbijanje štetočina. Može da se koristi u ratarskim, ali i povrtarskim kulturama.

 

Sa tržišta BiH se povlači sladoled s pesticidima i oslić s parazitima

Sa tržišta BiH povlače se različite serije sladoleda snikers, tviks i baunti M&Ms zbog utvrđenog prisustva pesticida, te smrznuti proizvod oslić bez glave i repa Hubsi zbog parazita, saopštila je Agencija za bezbjednost hrane BiH.

U sladoledima je utvrđeno prisustvo etilen-oksida u aditivu koji je korišten u proizvodnji. Iz Agencije za bezbjednost hrane su naveli da ih je o tome obavijestio punomoćnik društva „Mars“.

Opozvani su sladoledi različitog isteka roka i LOT-a, objavljeno je na sajtu Agencije za bezbjednost hrane BiH.

Kako su pojasnili Pravilnikom o prehrambenim aditivima propisano je da se etilen-oksid ne smije koristiti za sterilizaciju aditiva. U skladu s tim nije dozvoljeno stavljanje na tržište BiH prehrambenih proizvoda u čijem je proizvodnom procesu korišten.

Pročitajte: Sladoled od lubenice – Idealan za vrele ljetne dane

Proizvod oslić bez glave i repa Hubsi, a povlači se zbog utvrđenog prisustva parazita iz porodice Anisakidae.

Riječ je o PVC pakovanju od jednog kilograma sa datumima pakovanja od 24. marta, 1. juna i 7. juna ove godine. Dok u pakovanjima od dva kilograma sa datumom pakovanja 1. i 7. jun ove godine.

Navedeni proizvod porijeklom je iz Španije, naveli su iz Agencije.

Pročitajte: DA LI JE ZAMRZNUTA RIBA LOŠIJA OD SVJEŽE?

O tome je Agenciju za bezbjedost hrane BiH obavijestila Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.

Iz Agencije su pojasnili da se proizvodi ribarstva koji su vidljivo napadnuti parazitima ne smiju staviti u promet za ljudsku ishranu, jer ne odgovaraju odredbama Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla.

Izvor: nezavisne.com

Povrće koje je najisplativije gajiti

Mnogo je dobrih razloga za uzgoj sopstvenog povrća. Međutim, ne spadaju sve vrste povrća u model ekonomičnog vrta. Pogledajmo biljke koje je zahvalno gajiti, ne samo zbog zdrave ishrane, već i velike uštede u novčaniku.

Nema ništa ljepše od domaćeg, svježeg povrća. Osim što je zdravije, apsolutno ste sigurni šta konzumirate, a tu je i neuporedivo bolji ukus. Međutim, pojedino povrće je skupo za uzgoj, dok drugo nije.

Kada kažemo da je neko povrće isplativo, to ne znači nužno najjeftinije. Umesto toga, poredili smo troškove uzgoja povrća kod kuće sa njegovom cijenom u prodavnici.

Pročitajte: Jeftino i dekorativno – Napravite mini vrt u paletama

Najbolja ilustracija je uzgoj usjeva poput graška. Većini domaćih baštovana bi bilo ekonomičnije da kupe smrznuti grašak u supermarketima, nego da kupuju sjeme, troše vrijeme na uzgoj, još više vremena na ljuštenje, a onda i struju na zamrzavanje.

Međutim, ako želite svjež grašak, teško ćete ga naći u prodavnicama. Retko ga ima i na pijacama i tada se razgrabi brzinom svjetlosti, po dosta višoj ceni, čak i neoljušten.

Kako prepoznati ekonomično povrće

Faktori koje treba uzeti u obzir prilikom odabira ekonomičnog povrća za uzgoj uključuju:

  • Koliko vas košta da gajite određeno povrće, a koliko ono košta u prodavnici.
  • Da li je vrijedno da vam zauzme prostor u bašti – na primer, krompir, bundeva, lubenica nisu toliko skupi i lako se uzgajaju, ali zauzimaju mnogo više prostora od ostalog povrća. Ako vam je bašta mala, pametnije je odlučiti se za biljke koje zauzimaju manje prostora i može više njih da stane.

Pročitajte: Bujne pelargonije – Šest jednostavnih savjeta da cvjetaju sve do jeseni

  • Uzgoj domaćih sorti li rijetkih hibridnih sorti – uzgajanje ljubičaste paprike jednako košta kao gajenje žute. Ako ste radoznali i volite nove ukuse, boje i oblike novih sorti, shvatićete da je ovo povrće koje štedi novac, jer ta ista egzotika (čak i ako može da se kupi) u prodavnicama papreno košta.
  • Vrijeme je novac, zato se fokusirajte na povrće sa kratkom vegetacijom. To će vam omogućiti da sa istog mjesta u toku sezone dobijete više biljaka, piše Agroinfo.rs.

Uobičajeno povrće koje štedi novac

Ako tražite jeftino povrće za uzgoj kod kuće ili u bašti, možete da probate sljedeće vrste:

  • Brokoli – osim centralne ruže razvija i manje cvasti na bočnim izdancima, koje se postepeno beru i mogu se iskoristiti.
  • Začinsko i lekovito bilje – ako gajite višegodišnje bilje, poput majčine dušice ili mente imaćete svake godine berbu, a ne treba ponovo da ih sadite.
  • Zelena salata – uzastopna sjetva sjemena salate obezbjeđuje kontinuranu berbu tokom vegetacije.

Pročitajte: Napravite svoju bašticu – 5 biljaka koje je lako uzgajati 

  • Pasulj – redovno ga berite kako biste podstakli dodatnu proizvodnju.
  • Tikvice – berite ih redovno za kontinuiranu proizvodnju do mraza.
  • Paradajz – ako odaberete stare sorte, imaćete paradajz koji ne može da se kupi u prodavnicama.
  • Blitva, spanać, rotkvica – lagani su za uzgoj, izdržljivi i mogu da se gaje u proljeće i na jesen.
  • Rukola – jednom je posadite, pustite da procvjeta i sama će da se raseje. Sigurno znate da je preskupa u prodavnici, a ako svake godine pustite par biljaka da procvjetaju  – imaćete je doživotno.

Mlijeko od kamilice – Jača imunitet i spriječava ljetne prehlade

Jača imunitet, okrepljuje organizam, spriječava ljetne prehlade. Ovaj napitak često nazivaju „majčinim zagrljajem“, jer jača imunitet, okrepljuje organizam i spriječava ljetne prehlade. Možete da ga pijete tokom cijele godine. 

Pročitajte: Kamilica umjesto dezodoransa

Sastojci:

  • 400 ml bademovog mlijeka
  • 100 ml filtrirane vode
  • 1 kašika suvih cvjetova kamilice
  • 1/2 kašičice vanile u prahu
  • 1 kašičica sirovog ili manuka meda ili polena pčela
  • 1 kašika mlevenog sjemena lana
  • 1/2 kašičice jabukovog sirćeta

Pročitajte: KAMILICA – Šta sve može ova sveta biljka

Priprema:

Postavite šerpu na umerenu vatru i sipate bademovo mlijeko, vodu, cvjetove kamilice (ili kesice čaja), vanilu u prahu, med (ako koristite polen pčela, dodajte ga kasnije) i sve ostalo. Pustite da proključa, a zatim kuvajte 5-10 minuta. Procijedite u blender, dodajte laneno sjeme i pčelinji polen i blendirajte velikom brzinom 30 sekundi. Procijedite i služite vruće, piše magicnobilje.com.

Trikovi uz koje ćete iscijediti najveću količinu soka iz limuna

Sigurno vam se mnogo puta desilo da kupite limun, a kada ga presječete, nemate šta iz limuna šta da iscijedite. Međutim, postoji jedan jednostavan trik koji će vam omogućiti da limun iskoristite na najbolji način i da iz njega iscijedite najveću moguću količinu soka.

Mnogi limun neposredno pre upotrebe valjaju na ravnoj podlozi da bi on omekšao. Međutim, ovo mu neće mnogo pomoći. Najbolje bi bilo da se on drži u vodi.

Pročitajte: Moć zamrznutog limuna: Niste ni svjesni šta sve liječi!

Limun u toploj vodi

Da biste iz limuna iscijedili sav sok, najbolje bi bilo da ga desetak sekundi pre upotrebe držite u toploj vodi. Na ovaj način ćete dobiti dvostruko više soka. Ovo je jednostavan trik koji će pomoći da limun u potpunosti upotrijebite, piše Agroinfo.rs.

Limun u hladnoj vodi

Često možemo vidjeti u kafićima ili filmovima jednu veliku posudu sa vodom u kojoj je i limun. Ovo je još jedan način da iz limuna dobijete najveću moguću količinu soka. Ukoliko rešite na ovaj način da čuvate limun, najbolje bi bilo da vodu u kojoj stoji mijenjate na dve nedjelje. Na ovaj način ćete mu produžiti rok trajanja i dobiti sočne plodove lake za cijeđenje. Ako pak rešite limun da čuvate par mjeseci, činiju sa vodom i limunom ubacite u frižider i na ovaj način čuvajte do tri mjeseca.

Pročitajte: Četiri trika sa limunom koje možete koristiti svaki dan

Sačuvajte i limunovu koru

Možete uspješno sačuvati i limunovu koru. Prvo je treba osušiti na vazduhu, pošto ste je prethodno izrendali. Kada vam zatreba samo potopite u vodu, pa će povratiti svoju svježinu, elastičnost i aromu. Limunovu koru koristite na razne načine jer je takođe vrlo zdrava.

Kako tretirati vinovu lozu nakon vremenskih nepogoda

Kako tretirati vinovu lozu nakon vremenskih nepogoda – Trenutne vremenske prilike, kojih smo svjedoci sa temperaturnim kolebanjima od nekog prohladnog, tmurnod I relativno kišovitog vremena pa do ovih prethodnih dana sa ekstremno visokim temperaturama i preko 40 stepeni na otvorenom i deficitom vodenog taloga, predstavljaju idealne uslove kojih smo svjedoci za pojavu elementarnih nepogoda.

Vremenska nepogoda praćena olujnim vjetrom i gradom može nanijeti velike i dugotrajne štete zasadima vinove loze. Na čokotu vinove loze nalazi se mnogo zeljastih dijelova koji mogu biti oštećeni vjetrom i gradom. Najosetljiviji su mladi lastari, cvasti i tek formirani grozdovi.

Ako vinograd pretrpi štete od oluje i grada mora se posebno njegovati kako bi se ta šteta što više umanjila i eliminisale štetne posljedice. Takođe i oštećeni dijelovi što pre oporavili i vratili u funkciju.

Pročitajte: Uklanjanje listova oko grozdova – Kako i zašto se obavlja?

U zavisnosti od vremena kada je grad pao, kao i od stepena povređenosti organa vinove loze preduzimaju se sljedeće mjere:

  • Ako je grad pao u početku vegetacije, kada je dužina lastara 10 do 15 cm, ne treba preduzimati nikakve posebne mjere rezidbe, jer se iz suočica i drugih tačaka rasta razvijaju novi lastari. Kako bi se pospješilo njihovo kretanje neophodno je vinograd prihraniti azotnim đubrivom;
  •  Ako je grad pao pred samo cvjetanje i uništilo lisnu masu i cvasti, zelene lastare orezati na dva okca i izvesti zaštitni tretman od biljnih bolesti i štetočina. Takođe, treba izvesti i prihranjivanje azotnim đubrivom kada se na izbilim lastarima formira 6 do 8 listova. Najmanje polovinu lastara zalomiti kako bi se izazvalo kretanje rodnih zaperaka. Na ovaj način može se dobiti solidan prinos i u godini kada je pao grad, piše psss.rs.
  • Svi lastari koji su manje oštećeni, listovi i cvasti ili grozdovi se ne diraju već samo štite od bolesti i štetočina i normalno donose rod;
  • Lastari koji su puno ogoljeli i imaju puno površinskih rana se takođe orezuju na dva okca radi formiranja rodnih zaperaka. Ovo su sve neke od situacija obično do kraja juna mjeseca u godinama sa vremenski normalnim kretanjem vegetacije. One mogu da doprinesu koliko-tolliko smanjenju materijalno pričinjene štete.
  • Ako dođe do pojave grada u fazi intenzivnog porasta bobica ne preporučuje se rezidba lastara;
  • Rezidba se ne preporučuje ni kada se grožđe nalazi u fazi šarka ili zrelosti;
  • Veoma je bitno odmah poslije grada, što je prije moguće, isprskati lozu bakarnim preparatima ili drugim adekvatnim fungicidima. Na taj način spriječiće se razvoj bolesti koje se javljaju poslije grada. Jedna od njih je i bijela trulež koja ako grad padne u vrijeme šarka za dva do tri dana može da uništi svo grožđe.

Pročitajte: Kako spriječiti ožegotine na grozdovima vinove loze

Važno je napomenuti da vinograd koji pretrpi štetu od grada mora imati poseban tretman. U njemu mora biti primenjena puna agrotehnika i mjere njege da bi loza u sljedećoj vegetaciji imala normalan razvoj. Takođe i da bi lastari normalno prezimjeli bez oštećenja od mraza.

Autor: dipl. inž Marković Boban