Oni kojima je uzgoj povrća profesija već u januaru počinju da prave plan sjetve povrća na otvoreno ili za prozvodnju rasada. Za rasađivanje na otvoreno rasad se sije obično u martu, ali prije toga valja znati kojeg sjemena ima dovoljno, a šta treba kupiti.
Neki su sačuvali ono preostalo od minule vegetacije, neki su od poznanika dobili koju sjemenku odavno priželjkivane selekcije. A mnogi su pronašli zaturene kesice od prije tri pa i više godina. I svi se pitaju da li takvo sjeme treba sijati, mučiti se i na kraju dobiti svega nekoliko biljaka ili, što je još gore – ni jednu. U nastavku otkrivamo kako da to spriječite.
Da se ne bi uzalud mučili i propustili optimalno vrijeme za sjetvu valjanog sjemena, povrtarima savjetujemo da provere klijavost takvog sjemena. Ali prvo valja da saznaju koje povrće koliko dugo zadržava dobru klijavost.
Pročitajte: Iskoristite snijeg da lakše posijete sitno sjeme
Sjemenke paradajza, krastavaca, dinje mogu da klijaju i poslije pet ili više godina. Sjeme kupusnjača i tikvica produktivno je četiri do pet godina. Istovremeno, za peršun, kukuruz šećerac, praziluk, paštrnak, sve vrste luka, svake godine potrebno je svježe sjeme.
Sve se to mora prihvatiti s rezervom jer klijavost zavisi i od uslova u kojima je sjeme čuvano. U sjemenkama se nalazi novi život i na njegovu održivost značajno utiče način skladištenja. Većina stručnjaka slaže se da su najbolji uslovi za njihovo čuvanje tamna, hladna i suva mjesta.
Evo kako da provjerite klijavost sjemena za uspješan uzgoj povrća
Ako imate puno sjemenki, a smatrate da ga niste čuvali u idealnim uslovima, a da biste bili sigurni šta ćete dobiti kada ga posijete, provjerite prvo klijavost.
Uzmite deset sjemenki, potopite ih u posudu s malo vode ili ih stavite u slojeve pokvašene papirne maramice ili navlažene gaze i sve obavezno ušuškajte u plastičnu kesicu. Stavite natopljene sjemenke na toplo mjesto i provjerite za jednu nedjelju koliko ih je proklijalo.
Ako ih je proklijalo dvije od deset, znači da je klijavost 20 procenata što baš i nije dobro. U tom slučaju na proljeće posijte semenke gušće nego što bi trebalo ili jednostavno kupite svježe sjeme. U slučaju je proklijalo osam od deset, klijavost mu je 80 postotna što nije loše i možete ovu sezonu „izvući“ s tim sjemenom. Ako vrijeme sjetve nije blizu na vrećici iz koje ste uzeli sjemenke označite procenat klijavosti da na proljeće odmah znate na koju gustinu da to sjeme sijete.
Podsjećamo vas da klijavost označava broj izklijalih sjemenki od 100 ispitanih, i izražava se u procentu. Umjesto svih 100, može da se ispita klijavost 10 sjemenki i rezultat pomnoži s 10.
Kako se radi BRZI test klijavosti?
Kada se ima malo sjemenki i ne smije se žrtvovati ni jedna, tada se radi brzi test klijavosti. Sjemenke se potope u rastvor kalijumpermanganata (kupuje se u apoteci). Klijavo sjeme će potonuti na dno, a štura, „mrtva“ će isplivati na površinu. To su popularni plivači. Isti učinak će imati i potapanje sjemena u slab rastvor soli.
Prvo se napravi tro ili petoprocentni rastvor kuhinjske soli i sjemenke se spuste u njega, lagano promiješa i ostavi 10 do 15 minuta. Sjeme krastavca se potapa u rastvor 30 g soli i jednog litra vode, a sjeme paprike, paradajza, patlidžana, kupusa u rastvor od 50 g soli i jednog litra lvode. Štura zrna će isplivati na površinu. Poslije testiranja svo sjeme koje je potonulo treba temeljno isprati čistom vodom, osušiti i vratiti u vrećice u kojima će ostati do sjetve.
Pročitajte: Sjeme paradajza odlučuje o prinosu i kvalitetu
Za ispitivanje klijavosti sjemena tikvice, tikve i bundeve može se koristiti trik sa elektrostatičkim nabojem plastične boce. Suvo sjeme se položi u tankom sloju na ravnu površinu, najbolje sto. Plastična boca se protlja, najbolje kroz kosu, i kada nastane statički naboj prijeđe se iznad sjemenki na visini od jednog do dva cm. Šture (prazne) sjemenke će se zalijepiti za bocu. Radi sigurnosti ovaj postupak treba ponoviti nekoliko puta.
Detaljnija analiza sjemena: Za što uspješniji uzgoj povrća
Onim pedantnim baštovanima često nisu dovoljni brzinski testovi pa rade po preporuci iz udžbenika. Za takve evo redosljed poslova. Od količine koju imamo uzme se deset sjemenki i položi na ovlaženu gazu, salvetu ili papirni ubrus i odozgo pokrije s drugim navlaženim komadom.
Ovako pripremljeno „klijalište“ se stavi u tanjir i prekrije tankom najlonskom folijom ili se stavi u rar kese koje bolje čuvaju vlagu i ostavi na sobnoj temperaturi, najbolja je ona između 18 i 20 Celzijusovih stepeni i pazi da je gaza uvijek dovoljno vlažna. U zavisnosti od vrste i sorte sjemenke će proklijati već poslije nekoliko dana. I tada se izbroje one koje su formirale klicu.
Prilikom brojanja treba obratiti pažnju i na zrna koja su klijala, ali koja pokazuju različite abnormalne pojave – imaju samo korijen ili samo nadzemni dio, ili oba ali deformisana dijela. Takva klica neće izrasti u novu biljku, i ta zrna se ubrajaju u mrtva.
