Najnovija informacija da Njemačka najviše živih svinja izvozi upravo u BiH nije iznenadila domaće svinjogojce. Trend uvoza živih svinja za klanje i mesa raste i u ovoj godini, što anulira sve podsticaje koji koriste domaći svinjogojci.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno je živih žiotinja i mesa u vrijednosti oko 353 miliona maraka, dok je u istom periodu izvezeno 12 hiljada tona životinja i mesa u ukupnoj vrijednosti oko 65 miliona maraka.
U prvoj polovini ove godine smo iz Njemačke uvezli 176 tona živih svinja, ukupne vrijednosti 716 hiljada maraka. Izvozili smo ih samo u Srbiju, i to 400 tona, ukupne vrijednosti oko 900 hiljada maraka.
Podaci su katastrofalni i govore da smo njemačke svinje plaćali četiri marke po kilogramu žive vage, dok su domaće svinje u Srbiji prodavane 2,25 maraka po kilogramu žive vage.
Agronom Momir Cvjetković , inače ekspert za svinjogojstvo i proizvodnju stočne hrane, kaže za ‘Agrosavjet’ da je očito da naš farmer i uz sve podsticaje nije ni izbliza konkurentan svinjogojcima iz Njemačke, Holandije i drugih evropskih država.
-Njemački svinjogojci imaju ekstremno visoke podsticaje, pogotovo izvozne, imaju uređeno tržište i daleko bolji proizvodni ambijent. Naši uvoznici ne brinu o domaćoj proizvodnji, koja je sigurnija i kvalitetnija. Pitanje je kakav je kvalitet uvoznog mesa, rekao je Cvjetković.
Kvalitetna stočna hrana
Agronom Momir Cvjetković kategorički tvrdi da je domaća proizvodnja stočne hrane, kao i ratarska i krmna proizvodnja na veoma visokom nivou, te da cijene stočne hrane uprkos varijacijama u cijenama repromaterijala stagniraju duže vrijeme. To je prema njegovim riječima dobro za nivo domaće proizvodnje, planiranje cijene i eventualnog proširenja kapaciteta.
Selo Rogolji vjerno svinjogojstvu
Lijevčansko selo Rogolji oduvijek je poznato po vrhunskim svinjogojcima. Momir Cvjetković kaže da pored Save Vasiljevića, Drage Hrvaćanina, Veljka i Dragiše Cjetkovića, koji se ubrajaju u velike proizvođače postoji na desetine manjih svinjogojca, koji još teže opstaju.
Mirko Sladojević održava proizvodnju koja se zasniva na desetak krmača prasilica.
-Jedini spas je u tome što po nekad uspijem prodati prasad po višim cijenama, te na taj način uspijem održati nekakav prosjek. Spas za nas manje svinjogojce je i vlastita proizvodnja stočne hrane , te prodaja na licu mjesta u farmi, rekao je Sladojević.
Farmeri smatraju da se loša politička situacija na nivou BiH, izostanak dogovora i nefunkcionisanje vlasti direktno odražava negativno na sve vidove poljoprivredne proizvodnje, pa tako i na svinjogojstvo.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS vjeruje u domaće svinjogojstvo
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić smatra da je svinjogojstvo u Srpskoj unazad nekoliko godina ipak u ekspanziji i da Ministarstvo planra da ga i ove godine podrži sa 2,5 miliona KM.
-Prema podacima Agencije za agrarna plaćanja, u 2018. godini smo imali premiranih negdje 14 hiljada nazimica i krmača, a godinu ranije 9.700, tako da taj broj značajno raste, kao što je porastao broj proizvođača, sa 200 u 2017. na 420 u 2018. godini, a raste broj i tovnih svinja, rekao je Pašalić.
On je naveo da se na osnovu svih tih podataka može zaključiti da se svinjogojska proizvodnja može dobro organizovati u Republici Srpskoj, a i Vlada i Ministarstvo će u tome pružati podršku.
Stručnjaci smatraju da se neprestano mora raditi i na poboljšanju genetskog materijala, vrhunskoj veterinarskoj zaštiti , te praćenju najnovijie svjetske tehnologije kada su u pitanju ishrana i uslovi uzgoja , a posebno razvoj domaćih prerađivačkih kapaciteta.Uz strogu kontrolu uvoza, kvaliteta ulaznog materijala i suzbijanje raznih finansijskih malverzacija, to je i jedino rješenje za domaće svinjogojstvo.
Boško Grgić
Izvor: AgroSavjet
